Većina zemalja u svijetu svjesna je da je informatičko znanje nužno za sve, a posebice za mlade generacije, rođene u digitalno doba. Međutim, u Hrvatskoj se ta svijest tek polako razvija, dok, primjerice, mali Kinezi uče kodiranje i programiranje od prvog razreda osnovne škole. U nas informatika još nije obvezan predmet za osnovce.A ne zna se ni kada će postati, premda je na taj problem upozorio i hrvatski premijer Tihomir Orešković kazavši kako će se fokusirati na školovanje informatičara - struke koja je izuzetno tražena.
Na Zimskoj školi informatike održanoj u Osijeku nedavno se okupila crème de la crème srednjoškolaca informatičara iz cijele Slavonije i Baranje. Tih 40 srednjoškolaca, darovitih informatičara iz svih pet slavonskih županija, upijali su znanje koje su im prenosili stručnjaci informatičke tehnologije, studenti, kao i njihovi vršnjaci, piše Glas Slavonije.
Informatika mora biti obavezan predmet
No, ovi mladi informatički genijalci svjesni su da im nedostaje predznanje iz informatičko-komunikacijskih tehnologija (IKT) i da su mnogo toga što znanju o kompjutorima, programiranju i modernim tehnologijama naučili sami ili od prijatelja, ali ne u školi, gdje su trebali.
Jedina djevojka na Zimskoj školi informatike, Ivana Perović, učenica 1. razreda Gimnazije Beli Manastir, kaže: "Prvi sam put u Zimskoj školi, tu imam priliku naučiti mnogo iz informatike i to na jednom mjestu. Pružila mi se prilika čuti predavanja koja inače ne bih nigdje čula, zahvaljujući izuzetno zanimljivim predavačima." No, dodaje Ivana, danas srednjoškolci imaju malo prilike u redovnoj nastavi naučiti nešto o informatičkim tehnologijama.
Ivana kaže da je informatika u općoj gimnaziji obvezan predmet samo u prvom razredu, što je nedopustivo danas u 21. stoljeću. "Smatram da bi informatika trebala biti obvezan predmet od prvog razreda osnovne do četvrtog razreda srednje škole i to svim učenicima, jer, to je tehnologija 21. stoljeća, koja se brzo mijenja. Stoga su ovakve Zimske škole jedini način da mi učenici sustavno nešto naučimo iz tog područja", zaključuje gimnazijalka.
Za razliku od nje Franko Cebić, učenik drugog razreda 3. gimnazije (prirodoslovno-matematičke) u Osijeku sve četiri godine ima informatiku kao obvezan predmet. No, uz to, kaže, informatičkog znanja nikad nije dovoljno.
Tromi obrazovni sustav
Da su učenici žedni informatičkog znanja, svjesni su i njihovi profesori. "Informatička tehnologija brzo se mijenja i krupnim koracima ide naprijed, a naš tromi sustav obrazovanja ne može ju pratiti. Zato i organiziramo Zimsku školu, kako bismo srednjoškolcima otvorili nove vidike i omogućili im novi pogled na informatičke tehnologije", kaže Snježana Barabaš Seršić, voditeljica Zimske škole informatike i ravnateljica 3. gimnazije u Osijeku. Inače, informatičarka po struci, prof. Barabaš Seršić kaže da je apsurdno govoriti treba li nam informatika kao obvezni predmet od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole. “Jasno je da treba”, poručuje.
Deficitarna struka
A da nam informatičkog znanja nedostaje potvrđuje i Bela Ikotić, tajnik Osijek Software Cityja. Riječ je o projektu, pokrenutom početkom 2012. godine kojim osječke IT tvrtke djeluju prema lokalnoj zajednici. Mnogi ih nazivaju osječkom Silicijskom dolinom, a da su doista posebni nedavno je svojim posjetom potvrdila predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović.
"Točno je, imamo Osijek Software City, ali nemamo dovoljno informatičkih stručnjaka. Ta je struka deficitarna, možemo otvoriti stotinu novih radnih mjesta, ali tih ljudi jednostavno nema na tržištu rada. Oni koji dolaze s fakulteta nisu dovoljno obrazovani. Naime, mi ne tražimo gotove ljude, ali minimum znanja bi trebali imati, no na žalost nemaju ga. Zato ih mi 'proizvodimo' sami, organiziramo brojne edukacije, kako bi se ti ljudi mogli zaposliti u našim tvrtkama, a Osijek u konačnici postao ITC središte", objašnjava Ikotić za Glas Slavoniju.
Do 2015. godine u EU će nedostajati 900.000 informatičara!
Kako informatički povezati Hrvatsku?
