"Hrvatska je danas u informatici zemlja tisuću otoka", slikovito je opisao Darko Parić, pomoćnik ministra za e-Hrvatsku, na Danu otvorenih integracija 2012. tvrtke KING ICT, koji je održan u Zagrebu.
Kako piše magazin Banka, u Hrvatskoj državnoj upravi danas postoji oko 200 registara i dvije tisuće baza podataka. Samo Ministarstvo uprave ima ih oko 250.
"To je katastrofa!", smatra Parić.
Uvodeći informatička rješenja, svatko gleda isključivo iz svog dvorišta, a ne i što i kako rade ostali. Tako danas Grad Zagreb ima jedno rješenje u javnoj upravi, a ostatak zemlje drugo. I međusobno su, naravno, nepovezani.
"Brojni otoci dobri su za turizam, ali ne i za javnu upravu jer stvaramo redundantnost", kaže Parić.
Parić priznaje i da velik dio od milijardu kuna namijenjenih ICT-u u proračunu odlazi na održavanje hladnog pogona umjesto na investicije i poboljšanje sustava, i to namjerava mijenjati.
"Moramo povezati svoje otoke i otočiće, mijenjati ono što je loše", najavio je Parić racionalizaciju i objedinjavanje podataka u centralizirani sustav koji će u konačnici poštedjeti građane obilazaka šaltera.
Govoreći o danskim iskustvima u informatizaciji javnog sektora, Sacha Mendes da Silva, marketinški stručnjak specijaliziran za IT industriju, koji je od početaka uključen u projekt, istaknuo je važnost regulative kako bi se ostvarila kritična masa javnih institucija i privatnih poduzeća potrebnih da sustav zaživi. Drugi ključan preduvjet uspješnog projekta je suradnja državnih i lokalnih vlasti.
Skraćivanjem trajanja prijeboja i namire, prebacivanjem s gotovine na elektroničke kanale plaćanja, uvođenjem elektroničkog bankarstva i elektroničkih faktura, ostvarene su uštede od 100 milijuna eura godišnje.
Usput spomenimo da Danska ima 5,67 milijuna stanovnika, pet županija i 98 općina.
Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, i Željko Ivanković, glavni urednik magazina Banka, govorili su o tome što je Hrvatska propustila u tehnološkoj revoluciji u zadnjih tridesetak godina.
Današnja ekonomska kriza pod utjecajem je tehnoloških promjena i ne može se prevladati bez prilagođavanja novim tehnologijama, teza je koju je iznio glavni urednik Banke Željko Ivanković u svom predavanju.
"Koliko je zemlja napredna, mjeri se prema uspješnosti u prilagodbi tehnološkim promjenama", zaključuje.
"Kriza se krivo shvaća i krivo tretira. Kada se u Hrvatskoj govori o krizi, govori se o tečaju, fiskalnoj politici, restrukturiranju, efikasnosti javne uprave... o istim temama o kojima se govorilo 80-ih godina prošlog stoljeća", obrazlaže Ivanković.
Prihvaćanje novih tehnologija utječe na dinamiku gašenja starih i osnivanja novih poduzeća, a u Hrvatskoj to nije slučaj. Vodeće hrvatske tvrtke još uvijek su one iste iz tog doba. Možda s drugim vlasnikom i pod drugim imenom, ali poduzeća su ista. A prošlo je 30 godina, svijet se promijenio, tehnologija se promijenila."
Iako je istaknuo da je inovativnost, a ne tehnologija glavni zamašnjak razvoja, što na prvi pogled malo odudara od Ivankovićeve teze, generalni direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković zapravo ju je podržao, jer inovativnost donosi tehnološku promjenu.
Vidaković je iznio podatak iz jednog američkog istraživanja o utjecaju start-up tvrtki na zapošljavanje, objavljenog u siječnju 2009. godine, prema kojem je od 1990. do 2005. sva neto otvorena radna mjesta došla iz kompanija starih do pet godina.
