Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović popodne stiže u Teheran na čelu velikog političkog i gospodarskog izaslanstva koje će za trodnevna posjeta pokušati ojačati političke i izgraditi poslovne odnose s Iranom, velikom srednjoazijskom zemljom kojoj su u siječnju ove godine nakon nuklearnog sporazuma sa zapadnim silama ukinute UN-ove sankcije.
Trodnevni službeni posjet hrvatske predsjednice prvi je izravan susret na najvišoj razini između dviju zemalja nakon ukidanja sankcija Iranu i imat će veliku političku važnost, ali glavni naglasak posjeta ipak je na razvoju gospodarskih odnosa koji su u posljednjih desetak godina bili gotovo nepostojeći.
Kulminacija posjeta bit će u srijedu kada će hrvatsku predsjednicu trebali odvojeno primiti najviši iranski dužnosnici, vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, predsjednik HasanRohani i predsjednik parlamenta Ali Laridžani, a istoga će se dana održati i Iransko-hrvatski gospodarski forum.
Izaslanstvo gospodarstvenika, koje je organizirala Hrvatska gospodarska komora (HGK), jedno je od najvećih koje prati predsjednicu u posjetu inozemstvu ove godine i pokazuje važnost koja se pridaje posjetu Iranu - u izaslanstvu se nalaze predstavnici šezdesetak tvrtki, od Končara i Ine koji su već bili prisutni u Iranu, do novih tvrtki koje pokušavaju ući na veliko tržište od 80 milijuna stanovnika.
Vijeće sigurnosti UN-a nametnulo je 2006. godine Iranu sankcije jer službeni Teheran nije želio prekinuti proizvodnju obogaćenog uranija. Zapadne zemlje predvođene SAD-om smatrale su da Iran želi proizvesti nuklearno oružje dok je Teheran tvrdio da obogaćuje uranij isključivo za mirnodopske svrhe poput proizvodnje električne energije i medicinskih istraživanja.
Svi svjetski igrači vraćaju se u Iran
Nakon višemjesečnih pregovora o iranskom nuklearnom programu zemlje skupine P5+1 (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska + Njemačka) postigle su u travnju 2015. u Laussanei sporazum s Iranom o suspendiranju obogaćivanja uranija u zamjenu za ukidanje UN-ovih sankcija. Taj je sporazum stupio na snagu u siječnju ove godine, što je označilo i početak utrke za zauzimanje pozicija na iranskom tržištu.
"Nakon ukidanja sankcija UN-a Iranu svi veliki svjetski igrači pokušavaju se vratiti na iransko tržište", rekao je prošli tjedan izvor iz Ureda predsjednice.
"Glavni cilj posjeta je vraćanje sadržaja hrvatsko-iranskim odnosima koji su tradicionalno dobri i prijateljski", naglasio je izvor, dodajući da je "niz hrvatskih tvrtki prije uvođenja sankcija bio na iranskom tržištu".
"Naš je interes da se one vrate, ali i da dođu nove", naglasio je izvor.
Gospodarsku dimenziju posjeta naglašava i činjenica da će s predsjednicom u Iran putovati i dvojica ministara - gospodarstva Tomislav Panenić i poduzetništva i obrta Darko Horvat, a najavljeno je i potpisivanje Ugovora o gospodarskoj suradnji Irana i Hrvatske, te sporazuma o suradnji dviju gospodarskih komora.
"Iran predstavlja veliki potencijal", kazao je izvor iz Ureda predsjednice, pojasnivši da je zbog sankcija UN-a godišnja trgovinska razmjena između Hrvatske i Irana iznosila "zanemarivih" oko četiri milijuna eura. "Ovaj posjet je prilika da se to digne na puno višu razinu", rekao je izvor.
Iran od zemlje problema do zemlje rješenja
Na Pantovčaku također naglašavaju da unatoč naglasku na razvoju gospodarskih odnosa "ne treba zanemariti" političku dimenziju posjeta Grabar-Kitarović Iranu.
"Iran je od zemlje problema postao zemlja koja je od najveće važnosti za rješavanje međunarodnih kriza na Bliskom istoku i u srednjoj Aziji ... nakon potpisivanja nuklearnog sporazuma došlo je do dramatične promjene", kazao je izvor.
"Ne postoji nitko na svijetu tko sad ne pokušava doći u Iran, a ovakva dimenzija posjeta je veliko priznanje Hrvatskoj. Njihova poruka je izrazito prijateljska", dodao je izvor.
S predsjednicom će ići i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i zagrebački muftija Aziz Hasanović, te predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.
Hrvatska predsjednica trebala bi se u Teheranu sastati i s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohamadom Džavadom Zarifom, te s bivšim predsjednikom i čelnikom vrlo utjecajnog Vijeća za razlikovanje svrishodnosti ajatolahom Akbarom Hashemijem Rafsandžanijem.
Osim Ine i Končara, u hrvatskom gospodarskom izaslanstvu zastupljeni su između ostalih tvrtki i AD Plastik, Brodosplit, Crodux Plin, Dalekovod, Đuro Đaković Holding, Institut IGH, JGL, Rotoplast, TŽV Gredelj i Uljanik.
