Nesuglasice među stanarima u zgradama nisu neuobičajena stvar, a česti je razlog držanje kućnih ljubimaca, pasa ili većeg broja mačaka u stanovima. Ribice, kornjače i papige drže se u zatvorenim prostorima i ne koriste zajedničke prostore u zgradi pa u pravilu oko njih nema nesuglasica.
Dio stanovnika nebodera u Srednjacima, u Zagrebu, ogorčen je na svoje susjede za koje tvrde da nisu odgovorni vlasnici životinja. I njihov problem nije lako ignorirati jer, tvrde, psi obavljaju nuždu po stubištu i u liftu zgrade, a potom to nitko ne počisti.
U zgradi s više od 200 stanova, prema riječima domara, 50-ak ljudi imaju pse. Stoga predstavnik stanara predlaže da oni koji imaju psa, plaćaju veću pričuvu. S njim se slaže i domar zgrade, no zna da vlasnici pasa na to ne bi lako pristali.
''Tu bi bila velika pobuna, kao što će i biti, ja to znam. Zajedničku vodu i liftove koriste ujutro prije posla, kad dođu trče s posla, poslije ručka i onda opet navečer. Četiri puta oni voze ljubimce gore-dolje, a liftovi ne idu na zrak'', kazao je.
''Nemam ništa protiv pasa, ali vlasnici...''
''Stalno rade liftovi, troše struju, kvare se, čistačice moraju čistiti...To je dosta neodgovorno od njih. Ja nemam ništa protiv tih životinja, ali iskreno da vam kažem, nisam baš oduševljen njihovim vlasnicima'', opisao je domar problem u zgradi.
Zajednička struja se plaća po broju članova u stanovima, te na kraju jednako plaćaju i umirovljenici s malom mirovinom, kojih, tvrdi domar, ima dosta u zgradi, kao i oni koji koriste puno više zajedničke struje i vode, zbog potreba svojih kućnih ljubimaca.
''Stariji ljudi nemaju velike mirovine, a zajednička je struja i voda. Vlasnici pasa, kad on dođe izvana, moraju ga okupati, a voda se dijeli samo na broj stanovnika u stanu. Za ljude se traži da se odmah prijavi, a za pse nitko ništa ne prijavljuje'', ustvrdio je domar.
Neki od stanara zgrade, pak, odgovaraju na to tjerajući stvar u apsurd i pitajući trebaju li osobe prekomjerne težine ili oni s dugom kosom plaćati više za vodu, jer se vjerojatno tuširaju ili kupaju više. "Trebaju li oni koji su zaboravni, pa dva puta idu u trgovinu plaćati više za lift? Koliki je dozvoljeni broj vožnji liftom? I zašto oni na drugom katu plaćaju isto za struju za lift kao i oni na 12. katu?", pitaju se.
'Ne izvode ljubimce već ih puste da na stubištu obave nuždu'
(Pixsell)
Na strani domara je i predstavnik stanara Slavko Paradi koji neke vlasnike ljubimaca optužuje da namjerno prljaju zajedničke prostore zgrade.
''Oni su problem, ne samo naš nego cijelog grada, ali kod nas je to malo prešlo granicu. Puštaju ih čak i na hodnicima, po noći ih neće voditi van nego rade nuždu po stepeništu i to nitko ne počisti. U liftu se pas uneredi, pa to nitko neće počistiti. Nije čistačica plaćena za takve stvari'', rekao nam je predstavnik stanara Slavko Paradi.
Paradi tvrdi i kako neodgovorni vlasnici postanu agresivni kada im se prigovori i tvrde da ta osoba ne voli životinje. Neki stanari imaju više pasa jer uzimaju pse na čuvanje. Prosječno svaki peti-šesti stan ima bar jednog psa.
''Ima ih u zgradi više nego djece'', rekao nam je predstavnik stanara.
'Mlađi vlasnici su neodgovorniji'
Napominje kako ima i odgovornih vlasnika koji redovito čiste i vode svog psa u šetnju, no kako ima i onih koji ih zaborave ili im se ne da voditi pravilnu brigu. Tvrdi da su neodgovorni vlasnici uglavnom mlađi ljudi.
''Trebalo bi u Kućni red uvesti klauzulu da se za svakog psa plaća barem kao za jednog člana i onda bi neki možda i odustali od držanja psa. Ja nemam ništa protiv tih pasa i tih ljudi, ali neka se odgovorno ponašaju. To je jedino što mi u zgradi tražimo i želimo'', kazao je Paradi.
On je još 1998. godine predložio da se plaća za psa i tada je dobio prijetnje tužbom. Neki od vlasnika angažirali su odvjetnike koji su rekli kako će ga tužiti jer on nema pravo uvoditi dodatna plaćanja.
''Kad smo to predložili onda su rekli 'e onda treba i za papigu plaćati'. Za papigu ne treba plaćati, jer papiga je ljubimac koji ne pravi nered. Psi su ti koje voze liftom barem dva puta i svaki put lift troši struju, a kad je kiša ili blato nakon šetnje pas se mora oprati. I nema veze koliko je to vode, oni otvaraju i puštaju vodu da bi oprali psa'', opisao je problem kako ga on vidi Paradi.
Naposljetku, za psa se treba platiti i karta za vožnju javnim prijevozom dočim za manje životinje to nije predviđeno, pripomenuo je.
''Ispred zgrade imamo dječje igralište na kojem je znak da psi ne smiju, no oni ih svi šeću kroz taj park'', istaknuo je Paradi još jedan problem.
'Nije problem u računima već u karakteru ljudi'
Kada vlasnici ne očiste za svojim psom, to obično moraju učiniti čistačice. Međutim, od njih smo čuli posve drugačiju priču.
Direktorica poduzeća za čišćenje čije spremačice rade i u toj, ali i u drugim zagrebačkim zgradama, tvrdi da se takve situacije znaju dogoditi, ali da ipak nisu česte. Tvrdi da su takvi slučajevi rijetki, te da njezine čistačice nemaju neugodnih iskustava sa vlasnicima pasa u zgradama. Ipak, nije željela da joj objavimo ime, kao ni ime njezine tvrtke.
''Zna se dogoditi da bakica ima psa ili da je stari pas ne stigne do lifta, pa Bože moj. Groznije je kada to čovjek napravi koji je svjestan, a toga također ima'', izjavila je.
Smatra da bi bilo u redu da vlasnici počiste za svojim psom te da zna za slučajeve u kojima vlasnici puštaju pse u stubište da tamo obave nuždu, no da je to rijetko. Čistačice su plaćene iz pričuve, ali direktorica smatra kako je trošak koji psi naprave malen.
''Ja nisam za to da ljudi plaćaju za životinje dodatno. Drago mi je da su spašene, da žive boljim životom, da nisu na cesti i da nisu ubijene'', kazala je.
Uz to dodaje kako njezine radnice nisu plaćene po članu kućanstva, nego po kvadratu stana. Smatra kako prijedlog da se dodatno plaća za psa daju oni koji sami nisu vlasnici psa.
''Ako se vozim ja u liftu, a sa mnom je i moj pas, onda ja trošim za sebe. Zašto bi onda i moj pas morao platit taj lift?'', pita se direktorica.
Uvjerena je kako psi ne utječu na zajedničke račune za struju i vodu. Problem je u karakterima ljudi koji imaju pse, a ne u psima, zaključuje direktorica.
'Da je situacija gora, povećali bismo cijenu'
''Da se takve situacije sa izmetom na stubištu događaju prečesto, onda bi mi uveli izvanredno plaćanje toga. Da se to događa baš svaki dan ili svaka dva-tri dana, onda ćemo mi taj izvanredni dolazak čišćenja naplatiti. Onda bi stanari vidjeli da li im se ti izvanredni dolasci isplate. Međutim još za nijednu zgradu tako nešto nismo uveli'', kazala je direktorica poduzeća za čišćenje.
Obratili smo se i Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvu kojem se plaća pričuva i koji su ti koji bi mogli uvesti eventualne promjene u Kućni red.
''O primjeni Kućnog reda u zgradi brinu svi korisnici stanova i poslovnih prostora. U slučaju neuspjeha mirnog rješenja eventualnog spora u vezi držanja kućnih ljubimaca u stambenoj zgradi, suvlasnici mogu zatražiti rješavanje istog privatnom tužbom putem suda'', poručuju iz GSKG.
Iz Gradskog stambenog napominju da se o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama, o držanju kućnih ljubimaca u zgradama, zajedničkim prostorijama zgrada i dvorištima zgrada, kretanju kućnih ljubimaca zajedničkim dijelovima zgrada i dvorištima zgrada te čišćenju tih prostorija od onečišćenja koje napravi kućni ljubimac, zajednički dogovaraju suvlasnici zgrade odlukom o Kućnom redu. Protiv suvlasnika koji se ne pridržava odredbi odluke o Kućnom redu, ostali suvlasnici imaju pravo pokrenuti postupak pred nadležnim sudom.
'Suvlasnici mogu ograničiti broj kućnih ljubimaca u zgradi, ali..'
Natpolovičnom suglasnošću (koja se utvrđuje prema suvlasničkim dijelovima) suvlasnici mogu donijeti odluku o ograničenju broja kućnih ljubimaca u stambenoj zgradi. No, ukoliko to nisu uredili Kućnim redom ili eventualno Međuvlasničkim ugovorom, predmnijeva se da svaki suvlasnik može imati kućne ljubimce na način da ne uznemiruje ostale suvlasnike ili ne uzrokuje štetu ostalim suvlasnicima, poručili su iz GSKG.
"Svi se trebaju ponašati odgovorno"
O dodatnom plaćanju koje bi možda morali izdvojiti vlasnici pasa upitali smo i udrugu ''Prijatelji životinja''. Smatraju kako ovaj problem predstavlja neriješene međuljudske i suvlasničke odnose koji se prelamaju preko kućnih ljubimaca.
No, mišljenja su, da bi se o uveo dodatak koji bi plaćali skrbnici pasa, trebali bi se složiti svi suvlasnici i taj iznos bi trebao biti razmjeran.
''Svi suvlasnici bi se trebali ponašati odgovorno te paziti da njihovi međuljudski odnosi nisu na štetu pasa, odnosno da nisu ugrožene potrebe pasa npr. da psi mogu normalno ići u šetnju odnosno da ih njihovi skrbnici mogu normalno izvoditi kroz zajedničke prostorije bez straha od susjeda'', poručili su iz udruge Prijatelji životinja.
Kako se zapravo suvlasnici mogu dogovoriti i povećati nekima pričuvu?
Za dodatno pojašnjenje situacije zamolili smo zagrebačkog odvjetnika Antonia Volarevića, koji kaže kako predstavnik stanara nipošto ne može samostalno odlučivati o dodatnom terećenju stanara koji imaju kućne ljubimce.
"On tek može predlagati, ali samo suvlasnici zgrade su ovlašteni međuvlasničkim ugovorom ili odlukom o kućnom redu odlučiti o razmjernom povećanju pričuve za neke posebne slučajeve. GSKG u svome odgovoru ne pojašnjava može li se pričuva povećati samo nekim suvlasnicima, a drugima ne. Međutim, prema pravnoj teoriji i praksi, suvlasnici mogu odlučiti i da pojedini stanari koji npr. češće koriste dizalo ili čiji kućni ljubimci koriste zajedničke dijelove zgrade plaćaju veći doprinos u pričuvu ili naknađuju dodatni trošak upravitelju zgrade koji brine o održavanju zajedničkih dijelova zgrade iz sredstava zajedničke pričuve."
"Kako se radi o poslu redovite uprave nekretninom, potrebno je da suvlasnici koji imaju većinu kvadrature cijele nekretnine donesu pisanu odluku o takvom povećanju za posebne slučajeve i za pojedine suvlasnike. Stoga nisu u pravu komentatori iz udruge Prijatelja životinja ako tvrde 'da bi se o uvođenju dodataka koji bi plaćali skrbnici pasa, trebali složiti svi suvlasnici'", pojašnjava Volarević.
