Nakon serije od tri potresa koji su pogodili područje Petrinje i Siska mnogi se pitaju hoće li doći do novih podrhtavanja. Da ovo područje zatrese još jedan jače magnitude vjerojatnost je vrlo mala, ispod pet posto, otkrio je za Jutarnji list seizmolog Marijan Herak s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Kazao je kako bi se potresi slabijeg intenziteta mogli bi se na tom području osjećati idućih šest do sedam mjeseci.
Profesor Herak navodi i kako zagrebački potres te ovaj koji se dogodio danas na područje Petrinje i Siska ne treba uspoređivati.
Naime, ne postoje dokazi da je zagrebački potres uzrokovao ovaj petrinjski. Prema njemu, između dvaju potresa nekoliko je bitnih razlika. Prvo, riječ je o odvojenim rasjednim sustavima. Zagreb je u zoni medvedničkih rasjeda, a ovaj petrinjski na rasjednom sustavu koji od Jastrebarskog preko Pokupskog nastavlja dalje prema Banjaluci. Na tom je području, kako kaže Herak, i mehanika micanja rasjednih krila (blokova) drugačija.
Područje seizmološke aktivnosti
Pokupsko epicentralno područje poznato je po svojoj seizmološkoj aktivnosti. Tako je i 1909. godine tamo zatresao potres snage 6 stupnjeva prema Richteru.
Herak se osvrnuo i na spekulacije koje su se pojavile da je iz tog "pokupskog područja" došao razorni zagrebački potres 1880., što je odbacio kao potpuno netočno jer je taj potres otprije 140 godina, kao i ovaj u ožujku, bio u zoni medvedničkih rasjeda. Ipak, da je pokupski rasjed, koji se proteže do Banjaluke, itekako opasan svjedoči i banjalučki potres iz 1969. Naime, segment toga istog rasjeda tamo je uzrokovao potres magnitude 6,4, koji je tada uzeo 15 života i uništio 85.000 stanova.