Smirena i hladnokrvna /

Tko je sutkinja koja je presudila Filipu Zavadlavu?

Ona je prva sutkinja s titulom doktorice znanosti na splitskom Županijskom sudu.

23.2.2021.
17:50
VOYO logo

Sutkinja Višnja Strinić presudila je Filipu Zavadlavu

U svom dvogodišnjem mandatu na splitskom Županijskom sudu, gdje je službeno došla 1. svibnja 2018., a radila je i 10 godina na Općinskom sudu, sutkinja Strinić se uhvatila ukoštac s mnoštvom slučajeva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nedugo prije no što je dobila slučaj Zavadlav, za kojim vlada neviđeni interes javnosti, ova smirena i hladnokrvna sutkinja, kakav je glas prati, 6. srpnja Liridonu Berishi iz Stobreča izrekla je jedinstvenu kaznu od 16 godina zatvora jer je sa 14 hitaca iz kalašnjikova na TTTS-u ubio bivšeg vojnika Antu Prnjaka.

Image
"Ne naslađujem se ovom presudom" /

Majka Zavadlavove žrtve:'Pravda nije zadovoljena. Naša djeca trunu u grobu, a on lipo sad živi bolje nego je prije živio u svojoj familiji'

Image
"Ne naslađujem se ovom presudom" /

Majka Zavadlavove žrtve:'Pravda nije zadovoljena. Naša djeca trunu u grobu, a on lipo sad živi bolje nego je prije živio u svojoj familiji'

Najmlađa od pet sutkinja Kaznenog odjela Županijskog suda u Splitu

Strinić je u prosincu prošle godine nepravomoćno na godinu i devet mjeseci osudila bivšeg sudionika reality showa Big Brother Antu Biuka iz Ogorja zbog razbojstva nad susjedom, a u studenome 2019. na njezinu je optuženičku klupu sjela i Antonija Božina, bivša sutkinja Stalne službe zadarskog Općinskog suda u Benkovcu, koju USKOK tereti za primanje i davanje mita te zlouporabu položaja i ovlasti, piše Slobodna Dalmacija

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Višnja Strinić je prva sutkinja s titulom doktorice znanosti na splitskom Županijskom sudu, a u doktoratu je obradila temu o kojoj se u Hrvatskoj vrlo malo govori, eutanaziji.

"Pri odabiru teme prvo što mi je palo na pamet je čovjekovo pravo na život. Postavlja se pitanje u kakvim uvjetima umiremo, postoji li pravo na smrt. Smatram da bi svakom čovjeku trebalo omogućiti pravo na dostojanstvenu smrt. Stava sam da bi trebalo poboljšati palijativnu skrb i otvarati hospicije, no kod nas to nije popularno, nego je popularno otvarati trgovačke centre. U svakom slučaju, ta se skrb treba dignuti na jednu višu razinu i tek ako bi zakazala palijativna skrb, onda bi trebalo posegnuti za eutanazijom, ali opet pod uvjetom da je strogo kontroliraju pravosudna i medicinska tijela kako bi bila isključena mogućnost pogreške ili nekakve zlouporabe, ili da se takva mogućnost svede na minimum", kaže Strinić

"U svijetu su sve četiri monoteističke religije žestoko protiv eutanazije jer po religijskim uvjerenjima Bog je onaj koji je dao život, on je gospodar života i s tog je aspekta eutanazija neprihvatljiva. Ja jesam zagovornica prava na život i ono bi trebalo biti najviša vrednota, ali smatram da bi terminalnim bolesnicima, umirućima koji trpe teške bolove, kojima više ni medicina ni znanost ne mogu pomoći u smislu da im se olakšaju bolovi, trebalo pomoći na taj način, poštedjeti ih patnji i dopustiti pasivnu eutanaziju", rekla je. 

"Dakle, ne aktivnu, nego pasivnu, koja podrazumijeva isključenje s respiratora ili prestanak hranjenja preko sonde. Znači, nikakvo ubrizgavanje injekcija i slično, tu sam izričito protiv. Svaki bi liječnik trebao biti ambasador života, a ne anđeo smrti. Naravno da mu nije ni lako gledati umiruće bolesnike koji ih mole da im skrate muku i olakšaju bolove, a s druge strane, teško je nekome i oduzeti život. Da sam ja liječnica, ne bih to mogla učiniti. Jer, postavlja se pitanje jesmo li mi uopće ovlašteni oduzeti nekome život", ispričala je za Slobodnu Dalmaciju

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo