Bez presedana je u znanosti da se u istraživanje novog virusa uključila cijela vojska ljudi i znanstvenika koji se ranije uopće nisu bavili virusima, ustvrdio je Stipan Jonjić iz Centra izvrsnosti za virusna cjepiva i imunologiju u emisiji "Otvoreno" Hrvatske radiotelevizije.
"Shvatili su da i njihove tehnologije mogu pomoći drugim znanstvenicima u traženju 'Ahilove tetive' ovog virusa, što bi pomoglo u dizajniranju novih lijekova", dodao je Jonjić.
'Krvna grupa A ima najveći rizik'
On ističe da su svi znanstvenici uključeni, neki intenzivnije, neki manje, ali da nitko nije odbio baviti se ovim virusom. Ni u sklopu Centra izvrsnosti za virusna cjepiva i imunologiju nisu se, kaže, do sada bavili koronavirusom, ali u ovoj situaciji žele iskoristiti svoja znanja i vještine.
Gordan Lauc, molekularni biolog i član Znanstvenog vijeća Vlade RH, kaže da je najveće pitanje kod ovog virusa zašto neki ljudi razvijaju tešku bolest, dok drugi nemaju gotovo nikakvih simptoma. To ulazi, smatra on, u domenu personalizirane medicine. Njegov tim istražuje glikane, biomarkere po kojima se ljudi razlikuju, a različite krvne grupe su različito podložne COVIDU-19.
"Krvna grupa A ima najveći rizik, 40 posto je veći rizik", rekao je Lauc dodavši da, gledajući po dobi, osobe starije od 70 godina imaju 100 puta veći rizik razvijanja teškog oblika bolesti nego mladi ljudi.
'Ovo je vrlo teška i komplicirana bolest'
"Ovo je jedna vrlo teška i komplicirana bolest s kojom smo se susreli i radi nam velike epidemiološke komplikacije", rekao je u "Otvorenom" Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Kazao je kako je serološka studija provedena u Hrvatskoj na 1051 osobi pokazala da je 60 do 70 posto ljudi imalo neke simptome, dok ih ostali nisu uopće imali.
"Oni nisu ni znali da su se susreli s virusom, a ostvarili su mnoge kontakte tijekom kojih su bili zarazni. To je najveći problem ove bolesti - vrlo je širok aspekt osoba koje se nalaze u populaciji, ni ne znaju da su zarazne, a zarazne su", rekao je Capak.
Oktavija Đaković Rode, pročelnica Odjela za virusologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" rekla je da serološka istraživanja služe za dva cilja: da bi se epidemiološki vidjela prokuženost te radi dijagnostike samih bolesnika. Naglasila je da je kvaliteta testova vrlo raznolika, a da pacijenti imaju različite imunosne odgovore.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
