Hrvati su gotovo trostruko bogatiji nego na početku tisućljeća. Tako barem govore brojke. Istraživački institut banke Credit Suisse u godišnjem izvještaju donosi računicu - svijet je bogatiji za oko 3,5 bilijuna dolara.
Bogatstvo, mjereno u financijskoj imovini i nekretninama, najveće je u Švicarskoj gdje je svaki stanovnik u prosjeku težak preko pola milijuna dolara. Slijede Islanđani i Australci.
S 22 tisuće dolaraHrvati su na 76. od 215 mjesta. Zanimljivo, bogatstvo Hrvata 2000. je u prosjeku iznosilo 8600 dolara, što znači da je do danas naraslo za čak 159 posto.
"Da, mi jesmo i po fondu financijske i realne imovine znatno bogatiji nego što smo bili 2000. godine", rekla je Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
A razloga je, objašnjava Ivanov, više. Štednja u bankama danas je 270 posto veća nego 2000. Gomila je novca u mirovinskim fondovima. Uoči krize gospodarstvo je raslo kao i cijene stanova.
"U to vrijeme smo odobravali značajne iznose stambenih kredita, tako da je značajno povećan fond stambene nekretnine u rukama građana. To je njihovo vlasništvo i kao takvo isto djeluje na veličinu imovine", kaže.
S druge strane podaci istog istraživanja i onog Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj govore da jaz između bogatih i siromašnih nikad nije bio veći.
Deset posto ljudi posjeduje 89 posto svjetskog bogatstva. A samo 1 posto najbogatijih posjeduje gotovo polovicu bogatstva.
U Hrvatskoj je nejednakost na razini prosjeka zemalja Europske unije. No reforma poreza na dohodak koja rasterećuje najbogatije mogla bi pogoršati stanje.
"Prije bi se mogla iznijeti ocjena da je to korak u krivom smjeru što se tiče ekonomskih nejednakosti. Međutim, moguće je reformom u sustavu socijalnih transfera ublažiti te potencijalne negativne učinke koji će se vjerojatno osjetiti poreznom reformom", objašnjava Zdenko Babić sa Studija socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Dobri primjeri u regiji, odnosno zemlje sa značajno manjom nejednakošću su Slovenija, Češka i Slovačka.
