Hrvatska mora nastaviti s reformama kako bi promijenila strukturu svoga gospodarstva i izbjegla rizik niskog rasta i zaostajanja za drugim novim članicama Europske unije, upozorila je dužnosnica Svjetske banke u petak.
Elisabetta Capannelli, menadžerica Svjetske banke za Hrvatsku, također je pozdravila ambiciju Hrvatske da usvoji euro, ali je upozorila da će taj put biti zahtjevan.
"Hrvatska je snažno eurizirana zemlja i ulazak u euro zonu će joj koristiti, ali ne prije nego što gospodarstvo zemlje postane otpornije što će se učiniti provedbom odlučnih reformi", rekla je Capannelli agenciji Reuters.
Hrvatski premijer Andrej Plenković krajem listopada objavio je da je cilj uvesti euro u u roku od sedam do osam godina.
Capannelli je ocijenila da je reformistički zamah popustio otkako se Hrvatska 2013. pridružila Europskoj uniji.
"Zamah je uglavnom izgubljen. Hrvatska je snažno ovisna o turizmu i ima vrlo velik i neučinkovit javni sektor. Privatni sektor je malen i nedovoljno dinamičan. Reforme su potrebne i za bolje izglede rasta", rekla je.
"Privatni sektor još je opterećen visokim porezima i raznim parafiskalnim nametima. Ima mnogo neizvjesnosti u radu pravosudnog sustava, radna produktivnost je dosta niska, treba riješiti i problem zdravstvenog te mirovinskog sustava koji stvaraju gubitke. Promjene korak po korak nisu dovoljne", rekla je Capannelli.
Brojke pokazuju dobre fiskalne rezultate u posljednje dvije godine, ali još nedostaje velika akcija prema smanjenju javne potrošnje.
Premijer je za posjeta južnoj Hrvatskoj u petak priznao da je nužno više raditi na jačanju produktivnosti i strukturnim reformama te da je u 2018. važno učiniti veći iskorak.
Capannelli je pozdravila obećanje vlade da će se u 2018. ozbiljno baviti gospodarskim reformama.
"Postoji svijest među glavnim kreatorima politika o tome što treba učiniti. Pitanje je tko će i kada to i pokrenuti", rekla je Capannelli.
