Za hrvatske državljane Švicarska otvara svoje tržište rada. Hrvatski radnici bit će izjednačenih s drugim državljanima zemalja članica Europske unije, objavljeno je prije nekoliko dana na službenim stranicama švicarskog predsjedništva.
U Švicarskoj je već više od 28 000 hrvatskih radnika
Prema službenim podacima, s 31. prosincem 2020. godine 28.324 hrvatska radnika boravila su u Švicarskoj, što je 6000 više u odnosu na prethodnu godinu. Taj broj čini tek 1,9 posto državljana Europske unije koji žive u Švicarskoj, u kojoj su oko četvrtina stanovništva, od sveukupno 8,5 milijuna stanovnika, emigranti.
Za zemlja ima nisku stopu nezaposlenosti, između 4 i 5 posto. Većina zaposlenih radnika u zemlji posjeduje relativno visoku razinu obrazovanja i specijalizirana je, što u biti omogućava zemlji da nudi vrhunske poslove s višim plaćama, a često jamči i višu razinu produktivnosti i učinkovitosti, piše Index.
Žestoka konkurencija
Radna dozvola potrebna je hrvatskim državljanima čak i ako žele raditi kraće od tri mjeseca.
Švicarska se, prema službenim podacima, trenutno bori s nedostatkom kvalificiranih radnika u sljedećim područjima: inženjering, financijske usluge, IT, farmaceutika. Ugostiteljstvo također teško zapošljava osoblje i traži radnike. Na švicarskom tržištu rada naročito su traženi maturanti i diplomanti s vještinama i kvalifikacijama u ovim područjima.
Prema švicarskom zakonu, većina radnika može raditi najviše 45 sati tjedno, iako većina ljudi ima 40-satni radni tjedan, od ponedjeljka do petka.
Svi švicarski zaposlenici imaju pravo na najmanje četiri tjedna plaćenog odmora godišnje, a mladi do 20 godina imaju pravo na pet. Prosječna godišnja plaća u Švicarskoj je 112.605 švicarskih franaka bruto, što je oko 800 tisuća kuna.
Osoba koja radi u IT sektoru u Švicarskoj obično zarađuje oko 124 tisuće švicarskih franaka bruto godišnje tj. oko 870 tisuća kuna. Plaće se u IT sektoru, ovisno o zanimanju i vještinama, kreću od 64.500 švicarskih franaka bruto (450 tisuća kuna), što je najniži prosjek, do 203.000 švicarskih franaka bruto (oko milijun i 400 tisuća kuna), što je pak najviši prosjek.
Život u Švicarskoj je skup
Zürich i Ženeva se redovito ubrajaju među najskuplje gradove na svijetu, ali tome bi, barem djelomično, trebale biti protuteža visoke plaće u zemlji.
Najam jednosobnog stana u Zürichu košta oko 2000 švicarskih franaka (14 tisuća kuna) mjesečno. Dodajte ovome troškove života od 1500 švicarskih franaka (10 tisuća kuna), te privatno zdravstveno osiguranje, koje se mjesečno plaća oko 300 švicarskih franaka (oko 2100 kuna). Život u Genevi je skoro pa podjednako skup, dok su stanovi nešto povoljniji i Baselu i Bernu.
