Sindikati zaposlenih u sustavu obrazovanja izvijestili su u srijedu, godinu dana nakon najdužeg štrajka u povijesti, da je Vlada ispunila sve dogovoreno, ali su se nakon štrajka pojavili drugi problemi, o čemu su razgovarali s resornim ministrom Radovanom Fuchsom.
Čelnica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem rekla je na konferenciji za novinare da je štrajkom riješena problematika plaća, ali nakon štrajka iskristalizirali su se drugi problemi.
Ministarstvo zapošljava nove djelatnike na kapaljku
"Jučer smo na sastanku s ministrom Fuchsom detektirali najbitnije probleme u okolnostima pandemije koronavirusa - paralelni rad online i u školi, te samoizolacija i naknada za samoizolaciju", kazala je Šprem.
Upozorili su i na zabranu zapošljavanja pomoćno-tehničkog osoblja u školama, koje je bilo nedostatno i prije pandemije, jer Ministarstvo zapošljava nove djelatnike na kapaljku. "Ljudi padaju s nogu, nema tko čistiti škole", tvrdi Šprem.
"Iz osnovnih škola upućen je 791 zahtjev za zapošljavanje, 28 spremačica je zaposleno na neodređeno, a njih 90 na određeno vrijeme. To znači da je osigurano samo 14,9 posto od stvarnih potreba. Prije će završiti pandemija, nego što će Ministarstvo osigurati zapošljavanje ljudi koji su nužni u školama", poručila je Šprem.
Također je upozorila na problem koji se uvijek javlja pred Božić, kada se zaposlenicima u školama otkazuju ugovori na određeno, kako im se ne bi morala isplatiti božićnica. "Država štedi na onima koji su zaposleni na određeno vrijeme", kaže sindikalna čelnica.
Fuchsu su predložili osmišljavanje dodatnih programa za prevenciju stresa i jačanje motivacije učenika i zaposlenika, jer pandemija utječe na njihovo zdravlje i psihu.
Sindikat je proveo online akciju "Zajedno do boljih uvjeta rada u školama", u kojoj je sudjelovalo 511 škola iz 14 županija.
U akciji se 96 posto ispitanika izjasnilo da rade duže od redovnih zaduženja, prema pismenim ili usmenim uputama ravnatelja, a 95 posto da zamjene učiteljima nisu plaćene, kazala je Šprem.
Istaknula je da je 86 posto ispitanika nezadovoljno stavom Ministarstva da se u slučaju da škola radi po A modelu ne plaća rad s učenicima kojima je propisana samoizolacija.
Također, 99 posto ispitanih smatra da su u krizi najviše stradale spremačice, a 86 posto da Ministarstvo ne odgovara na upite, a komunikacija s učiteljima nije dobra.
Šprem je također opovrgnula tvrdnje da nema transmisije koronavirusa u školama.
"Svaki dan sve veći je broj učitelja zaraženih na radnom mjestu. Takve situacije traže prilagodbu i dodatnu energiju i angažman svih zaposlenika kako bi učenici u školama bili što sigurniji", rekla je.
Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec izvijestio je kako je Vlada nakon najdužeg štrajka u hrvatskoj povijesti ispunila sve što je obećala.
Online nastava ne može nadomjestiti pravu nastavu
Dogovoreno je bilo povećanje koeficijenta složenosti poslova za 6,11 posto, a sindikati su zbog korona-krize pristali u svibnju ove godine na odgodu povećanja do siječnja iduće godine, kada će koeficijenti porasti za četiri posto.
Na pitanje trebaju li sve škole ići u online nastavu, Mihalinec je ocijenio kako horizontalni pristup nije dobar u Hrvatskoj.
"Mislim da, ovisno o situaciji na terenu, lokalni stožeri u dogovoru s Nacionalnim stožerom trebaju donijeti takve odluke. Ima dijelova Hrvatske gdje nema nijednog zaraženog, tamo održavati online nastavu nema smisla", ustvrdio je Mihalinec.
Svi pokazatelji govore da je redovna nastava u školi jedina prava i učinkovita, a online nastava nije puni nadomjestak za pravu nastavu. "Najlošije bi bilo kada bi bila samo online nastava", poručio je Mihalinec.
