Također, porastao je postotak onih koji nikada ne idu na religijske obrede, dok četiri posto manje Hrvata vjeruje u Boga. Čak osam posto Hrvata ne vjeruje u grijeh, sedam posto u život poslije smrti, tri u raj i devet posto manje u pakao.
Kako piše Večernjak, dva posto više vjernika ima sliku Boga kao osobe, a pet posto više ih je skeptično. Opada i povjerenje u Crkvu – čak deset posto manje građana ima veliko povjerenje u tu instituciju.
arti-201007020500006"To je manje-više još stabilna religijska situacija. Ima dinamike povećanja i smanjenja, ali bilo bi preuzetno na osnovi ovoga tvrditi da je riječ o radikalnoj promjeni. U vrijednostima i religioznosti uvijek postoje varijacije, a i u samim mjerenjima postoje proračunate pogreške od tri do pet posto koje mogu biti i u samom uzorku jer se tolerira procjena pogreške od tri do pet posto. Jedan od razloga može biti i u dijelu građana koji je 90-ih smatrao da se treba identificirati katolikom", objašnjava autor studije Gordan Črpić iz Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK.
Rezultati nedavno objavljenog istraživanja, inače uzorka od 1525 ispitanika, pokazuju da je pad onih koji se izjašnjavaju katolicima najveći među generacijom rođenom do 1945. godine (s 89 na 77 posto) i ljudima rođenim između 1946. i 1975. godine (s 87 na 81 posto). U generacijama rođenim poslije 1975. godine katolicima se smatra njih jedan posto više.
Da Crkva može pružiti odgovore na moralne, duhovne potrebe pojedinca, obiteljske ili socijalne probleme u zemlji, također vjeruje sve manje Hrvata. Za potonje konkretno ne vjeruje njih 60,8 posto, što je 14 posto više nego 1998. godine.
Črpić svejedno tvrdi da je Crkva i dalje institucija od najvišeg povjerenja.
"Ljudi izlaze na ulice i u tom kontekstu posve je razumljiva erozija povjerenja. Ako ljudi nemaju povjerenja u institucije, one nemaju legitimitet i demokratski sustav teško funkcionira. Onda je razumljivo da ljudi traže 'izravnu demokraciju'", kaže Črpić.
Prethodni članci:
arti-201005120225006 arti-201006260026006
