Građani još uvijek nisu svjesni važnosti zelene ekonomije, što otežava uvođenje kružnog gospodarstva, upozorili su dogradonačelnici Hvara i Cresa.
U video podcastu pod nazivom "Energetska tranzicija na otocima", u organizaciji inicijative Pokret otoka, sudionici su upozorili da je nedovoljno razvijena svijest o očuvanju okoliša jedna od glavnih prepreka u implementaciji kružnog gospodarstva.
'Priča o cirkularnoj ekonomiji je još uvijek samo priča'
"Najteža faza u postizanju održivog razvoja je objasniti građanima zbog čega bi energetska tranzicija bila korak naprijed", rekao je Marin Gregorović, dogradonačelnik grada Cresa.
Kružno gospodarstvo (cirkularna ekonomija) predstavlja model proizvodnje i potrošnje kojim se potiče dijeljenje, posudba, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklaža proizvoda i materijala u svrhu postizanja dodatne vrijednosti proizvoda.
Komentirajući neučinkovito zbrinjavanje otpada na otocima, Gregorović je napomenuo da "sustav ne funkcionira dobro" te da "još uvijek nismo došli do faze da rješavamo pitanje odlaganja biootpada".
"Iako na Cresu imamo reciklažno dvorište i dvojno gospodarenje otpadom te planiramo izgradnju kompostane, priča o cirkularnoj ekonomiji je još uvijek samo priča", napomenuo je dogradonačelnik Cresa.
Nerazvijena ekološka svijest građana
Kuzman Novak, dogradonačelnik grada Hvara, nadovezao se ističući da je "temeljni problem na nacionalnoj razini gospodarenja otpadom".
Ključan problem je u tome što "mi iznesemo vrećice iz kuće te se one odvoze i onda mislimo da više nisu naša briga", kazao je Novak objašnjavajući nerazvijenu ekološku svijest građana.
"Kad pričamo o održivom razvoju, nije riječ samo o solarnim elektranama i gospodarenju otpadom, to je u biti razvijanje svijesti da ne budemo sebični", ustvrdio je zamjenik gradonačelnika Hvara.
Novi EU-ov akcijski plan za cirkularnu ekonomiju jedna od ključnih elementa u postizanju klimatske neutralnosti, što je središnji cilj Europskog zelenog plana.
