Bogatstvo vlasnika PSG-a, Manchester Citya ili Chlesea ništa je prema milijardama kojima raspolaže novi gazda Newcastlea, princ Muhamed bin Salman. On sam za sebe, dakle bez svoje kraljevske obitelji, raspolaže bogatstvom od 18 milijardi dolara.
Slijedi li novi nogometni poredak i gdje će nogomet dovesti tolike milijarde, o tome je Zoran Šprajc razgovarao s gostom, sportskim komentatorom Božom Sušecom.
Šprajca ga je podsjetio da su zadnji put kad je Sušec gostovao u Direktu, razgovarali o Superligi.
"Tada sam rekao da tada neće uspjeti Superliga, da je prerano, da nije dobro tempirano. Ali mislim da je Superliga apsolutna izvjesnost, da će se ona dogoditi kad tad i da je novac zaista presudan", kazao je, a onda se prebacio na aktualnost oko saudijskog princa prestolonasljednika:
"Interesantna je ova borba oko Newcastlea, ona je počela u travnju prošle godine, kada je došla ponuda da se preuzme. Javili su se bezbrojni protivnici, od Amnesty Internationala do drugih udruga za zaštitu ljudskih prava, govoreći da je taj gospodin princ, imali ste maloprije prilog o njemu, što je sve radio, jako suspektna ličnost, posebno u slučaju Jamala Khashoggija, novinara, kolege koji je stradao, onako raskomadan."
"Uspijevali su se othrvati više od godinu dana. 19 engleskih prvoligaša bilo je protiv toga, iako je to smiješno, jer neki su slični... Navodno je održao sastanak između princa Muhameda i Borisa Johnsona ovog ljeta i tada su se stvari preokrenule. Ima ona narodna mudrost para vrti tamo gdje burgija neće. Posebno je zanimljivo što su Britanci uz Amerikance svjetski policajci u obrani ljudskih prava i spremni su uvesti najveće sankcije raznim zemljama do toga da zarate s njima. Prema Saudijskoj Arabiji postoji jedan puno viši prag tolerancije, očito zbog raznih poslovnih i političkih veza", konstatirao je Sušec.
Činjenica je da su to i navijači Newcastlea tako lako prihvatili, primijetio je Šprajc.
"Oni su, naravno, željni uspjeha", kazao je Sušec i podsjetio na skoro stoljetni kompleks navijača tog kluba:
"Oni su bili prvaci Engleske znate kad zadnji put? 1927. godine. Stvarno su se načekali i zato su to prihvatili kao veliku nadu da se mogu uključiti u tu raspodjelu nogometne moći koja se uglavnom kreće na liniji Manchester-Liverpool-London, s izuzetkom onim čudom kad je Leicester bio prvak prije par godina. Ali oni su meni manje važan faktor, ja njih potpuno razumijem. Više mi je to da je Engleska dopustila da uđe takav jedan kapital koji je sigurno desna ruka vlade Saudijske Arabije na osnovu nekakvih jamstava da to nije dio režima Saudijske Arabije."
"Da se vratimo na Superligu. Tih 12 klubova prvih začetnika one ideje, ako izlistate najveće dužnike, najveće gubitaše, to su tih 12 klubova", podsjetio je dalje Sušec i nabrojao, po razinama duga redom: Tottenham, Barcelona, Manchester Utd, Juventus, Inter, Atletico Madrid, Real Madrid, Arsenal, Liverpool, Chelsea, Milan, Manchester City...
Istodobno s druge strane:
"Neobično je, mnogi manji klubovi kad su dužni bankama, fondovima, odu u bankrot, a to nisu beznačajni klubovi."
Šprajca je zanimalo, sad kad se Newcastle prikopčao preko saudijskog princa na financije jedne od najbogatijih država, može li računati da će već sljedeće godine imati takve zvijezde da pohara sva natjecanja.
"Za godinu dana sigurno neće, ali za tri, četiri godine naravno. Ali, postoji nešto što se zove financijski fair play, što ga je uveo tadašnji predsjednik UEFA-e Michel Platini, koji je nestao sa scene zbog raznih drugih razloga i polako nestaje sa scene financijski fair play, postoje načini kako se on izigrava."
"Ako se primijetili, između ovih 12 klubova koje sam naveo, nema najbogatijeg kluba PSG-a jer ima fenomenalne načine muljanja novcem. Nekad su u nogometu bili najvažniji igrači, treneri, suci, pa i navijači. Danas su odvjetničke grupe, odvjetnički uredi, jedan od ključnih faktora kako uspijevaju plasirati taj novac. Financijski fair play je, najjednostavnije rečeno, da možeš trošiti onoliko koliko zarađuješ. A očito je da se ovi klubovi ovoga ne pridržavaju", rekao je.
Ali, ako se uzme fenomen igrača poput Messija, ne ubija li sav taj novac druge sportove? Ostavlja li to uopće ikome više drugome prostora da se probije u te razine?
"Tu se gubi svaki sportski smisao. Spomenuli ste Messija. Messi je kao kržljavo dijete došao u Barcelonu, tamo je izrastao u igrača, tamo je donio Barceloni enormne trofeje. Messi je želio ostati u Barceloni, Barcelona je više od svega željela zadržati Messija, navijači obožavaju Messija, svi trofeji su vezani uz Messija, a Messi je morao otići, jer jedna Barcelona više nije bila u mogućnosti zbog tih ograničenja financijskog fair playa plaćati toliko puno. To je slučaj i Juventusa koji se morao riješiti Christiana Ronalda. To je slučaj i Intera koji se morao riješiti Lukakua. Sve zbog klubova koji mogu složiti konstrukciju da investiraju još, još, još... Dokle to ide, sam Bog zna", kazao je Sušec.
On je "sto posto" uvjeren da će do Superlige doći:
"UEFA ima svoje moćnike, iako nisu niti oni nevinašca, ali ovdje su Florentino Perez, ovdje je Agnelli, ovdje je GP Morgan. Oni će naći načina da provedu to u djelo."
