Stručnjakinje za financijsku pismenost građana, docentice na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Dajana Barbić i Andrea Lučić koje su izdale knjigu "Financijska pismenost i odgovorna potrošnja u svakodnevnom životu", u RTL Direktu govorile su o mogućoj novoj recesiji i jesu li hrvatski građani za nju spremniji nego su bili prije 10 godina.
"Posljednje nacionalno istraživanje HANFE i HNB-a iz 2015. godine stavlja nas na kartu financijski nepismenih građana, a posebno nepismeni su mladi ljudi ispod 19 godina. Možda se činimo pametnijima nego prije 10 godina s obzirom da ljudi puno ažurnije plaćaju svoje račune. No to se više može pripisati, sada već bivšem, restriktivnom zakonu o ovrsi nego povećanoj odgovornosti građana", kazala je Lučić.
"Moglo bi ponovno doći do izrazito velikih nenaplaćenih potraživanja"
"I sada možemo vidjeti da u trenucima prevelikog potrošačkog optimizma ljudi i dalje pribjegavaju izrazito nepotrebnom zaduživanju u, primjerice, nenamjenskim kreditima. To govori da bi ponovno moglo doći do izrazito velikih nenaplaćenih potraživanja", rekla je Lučić.
Barbić je kazala da u Hrvatskoj i dalje ima veliki broj blokiranih građana i onih koji žive izvan svojih mogućnosti. "U financijskoj imovini kućanstava i dalje dominiraju depoziti, oko 44 posto financijske imovine kućanstava je u depozitima", rekla je Barbić i dodala kako u prosjeku Hrvati imaju oko 46 tisuća kuna štednje.
"No, to je prosjek. Imamo manji broj građana koji drže najveći dio štednje, a oko 30 posto građana uopće nemaju štednju. U ovoj situaciji oni su vrlo visoko izloženi svim rizicima koji će proizaći iz krize, a koji se direktno vežu za upravljanje osobnim financijama", rekla je Barbić.
"Vlastiti identitet gradimo kroz kupovanje"
Lučić smatra da je potrošačka groznica 2008. godine bila post-tranzicijska u kojoj smo kompenzirali oskudicu iz prošlih vremena, a danas je to drugačije.
"Danas imamo klasičnu zapadnjačku konzumeristička groznica gdje vlastiti identitet gradimo kroz imanje i kupovanje. Ponekad uistinu povjerujemo nekim oglasima koji nam govore da ćemo biti ljepši, mršaviji i sretniji ako kupimo određeni proizvod. Naravno to nije tako, nego nam ostanu jednaki osjećaj nezadovoljstva i veći računi", kaže Lučić.
"Štednja je nužna potreba"
Barbić savjetuje građanima da pred krizu sastave svoj budžet.
"To za neke znači samo stezanje remena, a za druge će to biti dobra informacija o realnom stanju njihovih osobnih financija", rekla je Barbić te dodala kako ćemo tako doznati koje kategorije potrošnje možemo smanjiti. Kažu kako ljudi uz kartice i impulzivnu kupovinu često na kraju mjeseca ni ne znaju na što su potrošili. Naglašavaju da je samokontrola kod trošenja najbitnija kako se ne bi doveli do problema.
Naglašavaju veliku važnost štednje. "Treba je doživjeti kao egzistencijalni trošak i nužnu potrebu jer prije ili poslije dogodit će se situacija da će nam taj novac zaista biti nužno potreban. Prvo treba štedjeti, a onda tek trošiti ono što je ostalo", kazala je Barbić.
"Postoje ljudi koji s izrazito malim dohotkom uspiju nešto staviti sa strane i često neki koji imaju puno više od njih, upravo od njih traže novac", kazala je Lučić. Savjetovale su da bi 50 posto svojih ulaganja trebali staviti u visokolikvidna sredstva, a ostatak u dugoročna ulaganja, dok bi između trećeg mirovinskog stupa i životnog osiguranja izabrale treći mirovinski stup.
