STRUČNJAK ZA NET.HR O IZMJENAMA MIROVINSKE REFORME: /

'Neke stvari su neugodne, ali ljudi moraju više raditi da bi mirovine bile veće'

Image
Foto: PIXSELL/Thinkstock

'Radi se o logičnim potezima i reformama na tragu onog što su već napravile druge europske zemlje i što za krajni cilj ima povećanje mirovina.

13.3.2018.
21:58
PIXSELL/Thinkstock
VOYO logo

Žene i muškarci od 2033. u starosnu mirovinu ići će sa 67 godina života, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati, smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, a do 2020. uvest će se i nacionalna mirovina. Sve je to, uz moguće jačanje drugog stupnja mirovinskog fonda, sastavni dio mirovinske reforme koju bi Ministarstvo rada trebalo uputiti u Vladu, nakon čega bi se u rujnu našla i u Saboru.

Image
VELIKA REFORMA: /

Uvode se dulji radni vijek i nacionalna mirovina, a ako želite ranije u mirovinu - država će vas kazniti

Image
VELIKA REFORMA: /

Uvode se dulji radni vijek i nacionalna mirovina, a ako želite ranije u mirovinu - država će vas kazniti

Već sama najava novina, koje su od posljednih izbora, poput probnih balona, već više puta najavljivane, podigla je na noge javnost. Posebice kad je riječ o produljenju radnog vijeka u zemlji u kojoj je životni vijek kraći nego u drugim europskim zemljama. To su primijetili i sami umirovljenici pa su iz Stranke umirovljenika odmah poručili kako, unatoč činjenici da do promjena mora doći, ne mogu biti zadovoljni onime što se za sada u mirovinskoj reformi nudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"O beneficiranom stažu se može raspravljati, ali ne samo o ukidanju i na taj način smanjenju mirovinskih izdataka već i povećanju za neka zanimanja. Najava dodatnih kazni za prijevremeno umirovljenje također je vrlo upitna jer mnogi umirovljenici ne žele već su primorani ići u prijevremenu mirovinu. Stoga smatramo kako je krucijalno pitanje mirovinske reforme usklađivanje i jednakopravnost mirovina o čemu nitko još nije otvorio raspravu", poručio je predsjednik Stranke Lazar Grujić dodajući kako bi trebalo zagrebati u povlaštene mirovine "koje strahovito bodu u oči", ali i poticati buduće umirovljenike na ulaganje u mirovinske fondove i životnu štednju.

Cilj - povećanje mirovina

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu najave pozdravlja te podsjeća kako su se neki elementi sada najavljenog već pojavljivali u dvama reformskim programima koji su slani Europskoj komisiji. "Sve to vuče korijene u studiji IFO instituta koja je rađena za HDZ. No, sada je samo pitanje misli li Vlada ovaj put ozbiljno", kaže dr. Nestić dodajući kako bi za veće analize javnosti trebalo ipak biti dostupno više detalja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Gledamo li sada cijeli paket, radi se o logičnim potezima i reformama na tragu onog što su već napravile druge europske zemlje i što za krajni cilj ima povećanje mirovina. Neke mjere možda jesu neugodne, poput one o produljenju rada do 67. godine, ali cilj je da ljudi zarade mirovine koje će onda biti veće. Možda bi bilo dobro da imamo nekakvo prijelazno razdoblje", kazao je dr. Nestić za Net.hr.

Stariji do 67. , a što onda s mladima?

Iako je, kaže on, najava produljenja radnog vijeka na 67. godina mnogima neugodna, potez je to koji je nužno učiniti jer s više rada i mirovine bi bile veće. Na naše pitanje ne bi li produljenje godina rada do mirovine značilo problem u zapošljavanju mladih, Nestić odgovara negativno.

"Sva istraživanja su pokazala da to nema veze jedno s drugim. I u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj ljudi toliko rade, a imaju najmanje stope nezaposlenosti", upozorava dr. Nestić dodajući kako se rješenje za tu problematiku nalazi u dinamičnosti gospodarstva.

Kad je riječ o ranijem odlasku u mirovinu, Nestić smatra da je rad do 67. godine u redu, ako se građanima nudi odlazak u prijevremenu mirovinu sa 62. "Na taj način se motivira one koji još mogu raditi da ostanu raditi. Onaj tko ranije odlazi u mirovinu dulje će je primati, za njega je potrebno izdvojiti veću masu pa je i penalizacija logična", kaže dr. Nestić dodajući kako je red veličina od 0,34 u skladu s europskim standardima. U svakom slučaju, navodi, penalizacija ne bi trebala ovisiti i o stažu i o godinama starosti već samo o godinama starosti. Tako će se, kaže, ušteđeno u mirovinsko jednako rasporediti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jačanje drugog mirovinskog stupa

Pozdravlja i uređenje liste zanimanja na koje se odnosi benificirani radni staž, no točne odrednice tog dijela prepustio bi stručnjacima nadležnim za rad. Nestić smatra kako bi se mirovine moglo povećati jačanjem drugog stupa, no da prije toga treba riješiti pitanje dodatka od 27 posto iz prvog stupa na koji nemaju pravo oni koji su rođeni nakon 1962. godine i koji uplaćuju u oba stupa. "Dodatak se treba proširiti na sve pod jednakim uvjetima, za svaku kunu uplaćenu u prvi stup svi će dobiti jednako. To je jedino pravedno i tu će se postići ravnopravnost", kaže dodajući kako onda i jačanje drugog stupa ima potencijala.

No, pitanje je, navodi, hoće li se potom umanjivati izdvajanje za prvi stup, u kojem slučaju bi nastala rupa u proračunu koju bi država morala nadoknaditi. Nadalje, ako se umanjuju izdvajanja za prvi da bi se povećala za drugi, treba paziti da taj novac bude dobro uložen što sada s obveznicama nije slučaj. Ili će se vlast odlučiti samo za povećanje izdvajanja za drugi stup.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Govoreći o uvođenju nacionalne mirovine, dr. Nestić za Net.hr kaže kako je to svojevrsni vid pomoći starijim osobama. Pri tom potezu se, ističe, treba paziti kako se ne bi ljudi demotivirali za rad, o dohodovnom ili imovinskom cenzusu onih za koje je to predviđeno, te o tome da te mirovine budu niže od onih koje se dobivaju na temelju rada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo