Ivan Križić iz Društva arhitekata Grada Zagreba gostovao je u Dnevniku na N1 televiziji i komentirao činjenicu kako je na sjednici Zagrebačke gradske skupštine u petak predano 96 amandmana na izmjene i dopune GUP-a. Križić kaže kako je to presedan.
"Ono što je na početku jako bitno naglasiti jest da je ovo presedan. Većina izrađivača s kojima sam komunicirao tijekom ovih dana kažu da do sada zapravo amandmani na prostorne planove nisu bili na ovaj način davani. Kada bi se dogodili amandmani, a to je u manje od pet posto slučajeva, oni bi bili ispravljanje određenih grešaka, kao u samom tekstu, u smislu da se promijeni izričaj ili je možda stvarno bila nekakva greška u pisanju i slično", kazao je Križić i dodaje: 'Nikada se na ovaj način nije zadiralo u ogromne površine i da se one prenamjenjuju iz jedne namjene u drugu, da se ukidaju prometni koridori, da se na neki način omogućava nešto što je tijekom javne rasprave stručna služba koja je izrađivala i koja je vodila cijeli postupak zapravo već jednom odbila'.
'Pitamo se za koga se planiraju ti novi stanovi i za koga se prenamjenjuju'
Križić navodi kako je ukupno prenamjenjeno milijun kvadrata.
"500.000 kvadrata koje smo prije spominjali trebalo bi biti prenamijenjeno u stambene i stambeno-poslovne sadržaje", kazao je Križić i dodao: 'Tih milijun kvadrata je površina Velesajma i Hipodroma zajedno, na primjer tri Bundeka. To su ogromne kvadrature, to je ogromna količina nekih novih stambenih povšrina i jedinica, nekih novih stanovnika. A pitamo se za koga? Svi vidimo neke demografske trendove i kako se populacija smanjuje, a i Grad Zagreb prati te trendove. Pitamo se za koga se planiraju ti novi stanovi i za koga se prenamjenjuju'.
Križić je također istaknuo kako su amandmani nastali bez uporišta u struci ili bilo kakvoj stručnoj studiji te kako zabrinjava nedostatak konzultacije sa strukom, kao i nedostatak argumentiranih dokaza.
"Nama je u tim svim amandmanima problem što oni nastaju bez bilo kakve stručne pozadine i stručne studije, na temelju analize ili bilo kakvog argumentiranog dokaza. Ovi argumenti u potpisu amandmana su zapravo populistički napisani i to nikako nije dobro, da politika na taj način ulazi u područje nečega jako stručnog i jako specifičnog", kazao je Križić za N1.
'Sad vidimo koliko je zakon loš, a i Ministarstvo se pogubilo'
"Mi od početka upozoravamo na štetnost ovakvih izmjena i dopuna GUP-a, prvenstveno u proceduralnom kršenju svih tih odredbi i zakona koje su na neki način usmjerile, odnosno usmjeravaju prostorno uređenje u Republici Hrvatskoj", kazao je te dodao kako zakon naprosto nije dobar. Na loš zakon Društvo arhitekata upozorava proteklih šest godina.
"Nažalost, sada vidimo posljedice svega toga", navodi Križić koji smatra da se i Ministarstvo očito u tome svemu pogubilo.
"U jednom je trenutku dalo negativno mišljenje, u drugom nakon tri, četiri mjeseca je dalo pozitivno mišljenje, bez da se sadržajno i suštinski bilo što promijenilo u samom konačnom prijedlogu izmjena i dopuna", navodi Križić. Osvrnuo se i na izjave brojnih političara kako je GUP tek podloga prostornog uređenja, a ne konačno rješenje. Križić smatra kako to nije istina jer je GUP provedbeni dokument.
'Po ovome, na području Velesajma i Hipodroma može se dogoditi 50.000 stambenih ili poslovnih kvadrata'
"GUP je provedbeni dokument. Prema GUP-u vi već možete ishoditi, i u većini slučajeva ishodite građevinske dozvole."
"Oni za područje Velesajma i Hipodroma kažu 'bit će tu urbanistički plan uređenja', što i jest istina, no problem je u tom urbanističkom planu uređenja što na razini GUP-a za njega sada nema apsoutno nikakvih ograničenja. I tamo se, s obzirom da je stavljena ta takozvana mještovita namjena, može dogoditi apsolutno sve. Karikiram, ali tamo se može dogoditi 50.000 novih stambenih kvadrata ili poslovnih", napominje Križić i dodaje: 'Takve odluke i odredbe moraju biti utemeljene i moraju biti usmjerene već u samom GUP-u i ne mogu zapravo bez ikakve stručne podloge i obrazloženja biti ostavljene na mogućnost da će se u nekim sljedećim koracima nešto definirati'.
Križić smatra kako se politika uputila u nešto izrazito stručno i specifično te kako to nije dobro. Kao zadnju opciju navodi tužbu Visokom upravnom sudu, budući da je u ovom procesu, kako kaže "prekršen cijeli niz zakonskih procedura i obveza".
"To nikako nije dobro, jer ako to ostane kao činjenica - da je izglasan i prihvaćen ovakav GUP - to je kraj prostorno uređenja i prostornog planiranja u Republici Hrvatskoj", kazao je Križić za N1.
