Prema pisanju slovenskih medija tamošnje tajne službe uspjele su ući u trag aktivnim pripadnicima stranih obavještajnih službi odnosno dvojici ruskih agenata. Kriminalist i stručnjak za sigurnost, Željko Cvrtila, kaže da ga ne bi čudilo da ih ima i kod nas, ali naglašava kako je problem otkriti ih te da je pitanje jesu li naše službe sposobne to same napraviti. Dodaje i da su slovenske službe vjerojatno imale stranu pomoć. Cvrtila ističe kako bi bilo nevjerojatno da ih i kod nas nema.
Pitanje je i koliko je Hrvatska zanimljiva stranim špijunima.
“Sigurno smo mi njima zanimljivi”, kaže Cvrtila za N1 i dodaje: “ne samo zbog toga što smo članica zapadnih asocijacija poput EU-a i NATO-a, nego i zato što smo geostrateški pozicionirani tako kako jesmo s izlaskom na Jadransko more i s poveznicom prema Sredozemlju”.
Rusi se naslanjaju na Srbe
Dodaje kako se ruske službe u svojim špijunskim nastojanjima u Hrvatskoj naslanjaju na srbijanske tajne službe. “Srbijanske tajne službe su, što legalnim što ilegalnim putem, penetrirale u naš sigurnosni sustav. Tako da ruske službe imaju izravne i izvrsne inforamcije o tome što se kod nas događa i bez puno muke i truda i legendiranja kojeg su imali u Sloveniji”, tvrdi Cvrtila.
Na pitanje koliko je nekome teško dokazati da strani agent ako ima putovnicu neke treće zemlje, kao što je to bio slučaj s ruskim agentima u Sloveniji, Cvrtila odgovara da je uobičajeno da agenti s dokumentima nekih trećih zemalja penetriraju u zemlju koja im je meta.
“Ali teško je to dokazati. Mora se utvrditi veza prikupljanja tajnih podataka iz određenih izvora i slanja negdje. U tom smislu moraju biti detektirani i uhvaćeni skoro na djelu, a to je dosta komplicirano”, kaže Cvrtila.
Surađuju svakodnevno
Dodaje kako službe same po sebi surađuju na svakodnevnoj razini.
“Ta suradnja je čvrsta i operativna u realnom vremenu. Mislim da to funkcionira posebice kad su u pitanju zajednički interesi. U principu, odmak od Rusije zajednički je interes Europe, tako da po tom pitanju suradnja sigurno postoji”, smatra Cvrtila.
“Jedino gdje može doći do prijepora”, veli sigurnosni stučnjak, “je ako postoje neki jaki interesi neke pojedinačne države. A tu je Hrvatska opet na margini čuvanja svojih interesa, jer mi nikad nismo ni deklarirali koji su naši ključni interesi, osim ulaska u Europsku uniju i NATO što se i napravilo”.
Dodaje kako Hrvatska druge interese nije nikad iskazala. “Ne znamo je li to očuvanje šuma, mora, vode, ljudskog potencijala. Je li to promjena politike u Srbiji, raspuštanje Republike Srpske, očuvanje Crne Gore. Mi smo po svim tim pitanjima nedefinirani. Ne zna se. Tako da ni naše službe ne znaju što trebaju čuvati osim nekakvih, u Strategiji nacionalne sigurnosti deklariranih, općih ljudskih vrijednosti i prava čovjeka, za što treba skrbiti zapravo javna sigurnost i sudovi, a ne tajne službe”, kaže Cvrtila.
Hrvatska je 'mali od kužine'
A što se tiče Europe i europskih poslova oko Rusije tu je Hrvatska “mali od kužine” koji podržava sve te stvari i dio je toga. “Kad bi se utvrdilo da netko ili nešto djeluje na području Hrvatske, naše službe bi to odradile”, kaže Cvrtila i ističe da je pitanje mogu li to naše službe same utvrditi i odraditi.
“Mi imamo duge veze s Rusijom koje su počele prije 1990-ih, nastale preko tvrtki koje su bile pod nadležnošću ondašnjih sigurnosnih službi, vojnih i civilnih, tako da su te veze jake”, kaže Cvrtila.
Austrija protjeruje četiri ruska diplomata
Dodajmo i kako će četvorica ruska diplomata, od kojih su dvojica akreditirana pri UN-u u Beču, bit protjerana iz Austrije, objavilo je u četvrtak ministarstvo vanjskih poslova. Oni su djelovali "na način koji nije usklađen s njihovim diplomatskim statusom", kaže se u priopćenju.
"Navedene osobe pozvane su da napuste austrijski teritorij najkasnije do 8. veljače", dodaje vlada, bez navođenja što im se konkretno stavlja na teret.
Protjerivanje diplomata vrlo je rijetko u Austriji, neutralnoj zemlji koja je prije ruske invazije na Ukrajinu bila bliska Moskvi.
Rusija ima veći broj diplomata u Austriji na bilateralnoj razini, ali i onih koji ju predstavljaju pri UN-u, kao i pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS).
Stručnjaci smatraju da je od kraja Hladnog rata Austrija mjesto česte međunarodne špijunaže.
Austrija se nije pridružila Velikoj Britaniji i većem broju europskih zemalja u protjerivanju ruskih diplomata nakon trovanja bivšeg špijuna Sergeja Skripalja 2018. za koje se smatra da je odgovoran Kremlj.
Beč je protjerao ruskog diplomata optuženog za špijunažu u kolovozu 2020., prvi puta u povijesti te zemlje. Još četvoro ih je protjerano u travnju 2022., u okviru koordinirane reakcije europskih zemalja nakon otkrivanja masakra nad civilima u Buči kod Kijeva.
