Papa Franjo šokirao je svijet na Uskrsni ponedjeljak. Bio je drugačiji, živio je skromno od svog izbora 2013. u gostinjskoj kući, Domu svete Marte u Vatikanu, nedaleko od bazilike svetog Petra, gdje je i preminuo.
Poznati hrvatski filozof Jure Zovko imao je priliku prošle godine i osobno upoznati papu Franju tijekom održavanja Svjetskog kongresa filozofije u Rimu na kojem je bilo preko 7 tisuća sudionika, pa se za Net.hr prisjetio impresivnog i inspirativnog govora pape Franje filozofima. Poručio im je da budu otvoreni za dijalog, za slušanje, te da bi ono što je Isus rekao apostolima moglo biti prihvatljivo i filozofima.
"Kratka, potresna vijest koja je danas najbrže obišla globus, došla je iz Vatikana: 'Jutros u 7.35 Rimski biskup Franjo vratio se u kuću svoga Oca'. Umro je neobični, netipični i nadasve simpatični poglavar Katoličke Crkve. Teško ćemo u historijatu nasljednika svetoga Petra pronaći osobu sa širokom lepezom zanimljivih neobičnosti kao što je slučaj s preminulim papom Franjom.
Nakon što je Benedikt XVI neočekivano, iz zdravstvenih razloga u veljači 2013. godine odstupio, za papu je, protiv svih predviđanja i prognoza, izabran argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio iz Buenos Airesa. Bilo je to na dan promocije moje knjige 'Hrvatska u filozofskom zrcalu: moral, politika i kultura', koju su predstavili u prepunoj Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice u Zadru Anja Despot Šovagović i Nino Raspudić. Izbor novoga Pape uljepšao je naše druženje, dugo u noć u Hotelu Kolovare pričali smo o prvom Papi iz Latinske Amerike, o početku deeuropeizacije 'Stolice svetoga Petra' jer smo nakon 1200 godina prvi put dobili papu koji nije Europejac, a pitanje je kada ćemo opet dobiti Papu iz neke od europskih država. Navodno je nadbiskup Milana, kardinal Angelo Scola, koji je u medijima slovio kao Papabile, lansirao među kardinalima ime argentinskog nadbiskupa Bergoglia.
Već sami izbor imena Franciscus, bilo je veliko iznenađenje ima li se na umu da novoizbrani Papa bio pripadnik Družbe Isusove, dakle jezuita, popularno rečeno. Javnosti je poslana poruka da želi model Katoličke Crkve po uzoru na svetoga Franju Asiškoga, a ne onaj Ignacija Lojolskog. Umjesto zlatnoga križića odlučio se nositi obični željezni križ što su mediji odmah protumačili da je umjesto 'željezne ruke' upravljanja Crkvom odabrao skromnost jednostavnoga križića. Njegov su primjer ubrzo počeli slijediti biskupi i kardinali diljem svijeta, što je donekle bilo čudno kako su crkveni dostojanstvenici svoj luksuzan život prikrivali koreografijom 'željeznoga križića'.
Novi trend koji je nametnuo papa Franjo bila je 'Siromašna Crkva za siromašne ljude'. Papa Franjo je u svojoj jednostavnosti ubrzo odustao od blindiranoga papamobila pa je tijekom posjeta Rio de Janeiru 2013. prvi put vozio u otvorenom fiatu. Za razliku od svoga prethodnika Benedikta XVI koji kao prototip intelektualca među papama nije svoje dragocjeno vrijeme htio trošiti na druženje s novinarima, papa Franjo je tijekom leta ćaskao s predstavnicima sedme, pričao o politici, o književnosti i glazbi, o otvorenosti Crkve za pripadnike LGBTQIA.
Susret s papa Franjom
Moram priznati da osobno nisam nikada bio zaljubljenik u 'životnu formu' - da se poslužim riječima Wittgensteina – koju je zagovarao, naviještao i prakticirao papa Franjo. Moje simpatije bile su naklonjene njegovu prethodniku, najučenijem i najobrazovanijem Papi u povijesti Crkve. Međutim, prošle godine imao sam priliku osobno upoznati papu Franju jer je tijekom održavanja Svjetskog kongresa filozofije u Rimu od 1. do 8. kolovoza, na kojem je bilo preko 7 tisuća sudionika, primio delegaciju 40-ak filozofa među kojima je bila i moja malenkost. U više navrata sam naglašavao da je jedan od najboljih govora od crkvenih osoba koji sam slušao bilo predavanje o savjesti i znanstvenom istraživanju pape Benedikta XVI 4. lipnja 2011 u Hrvatskom narodnom kazalištu. No, moram priznati da je govor pape Franje filozofima 7. kolovoza 2024. bio također impresivan i inspirativan. Papa je čitao u kolicima već napisani govor, a njegova poruka da budemo otvoreni za dijalog, za slušanje, te da bi ono što je Isus rekao apostolima, moglo biti prihvatljivo i filozofima: 'svjetlo svijeta i sol zemlje'. Talijanski kolega, filozof znanosti, Mauro Dorato rekao mi je nakon audijencije da je 'Papa Bergoglio' veliko blago za Katoličku Crkvu.
U vrijeme dominacije kratkih poruka preko mobitela, fejsa, instagrama, twittera, Papin govor svećeničkim kandidatima prošle godine u Vatikanu zašto je prijeko potrebno čitati klasike književnosti može nam poslužiti kao dobar putokaz u životu. Papa je poimenice spomenuo književnike C.S. Lewisa, Marcela Prousta, T. S. Eliota, Jorgea Luisa Borgesa koje bismo trebali čitati 'otvorena duha', u trenutcima 'zamora, razočaranja, neuspjeha' jer djela ovih autora ponajbolje oslikavaju naše nutarnje životne drame.
U Hrvatskoj će vjerojatno posthumno zamjeriti papi Franji što je uključivanjem predstavnika Srpske pravoslavne Crkve u povjerenstvo za beatifikaciju kardinala Stepinca ovaj složeni proces odgodio za neka bolja vremena. Njegov prethodnik je u čuvenom govoru u HNK-u za Stepinca rekao da je bio 'oličenje humanosti, čovjek koji se borio protiv dvije najgore ideologije, fašističke i komunističke'. Moji Hercegovci ostat će papi Franji zahvalni jer je dao pozitivan sud (nihil opstat) o svetištu u Međugorju.
Zahvaljujući papi FranjI duh reforme, otvorenosti i spremnosti na dijalog polako ulazi u institucionalne okvire Katoličke Crkve. Poruka koju je poslao blago preminuli Papa otprilike glasi da Katolička Crkva nije samo dio europske kulturne i religijske baštine, nego je sa svojih 1.4 milijarde vjernika pripada cijelom svijetu, jedan je od glavnih segmenata globalizacije", piše Jure Zovko.
POGLEDAJTE VIDEO: Što je točno Franjo govorio o Stepincu?
