Stotinjak Covid pacijenata nalazi se na zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", a slobodna mjesta su od dana do dana. U trećem valu pacijenti brže dospiju na kisik, a da je na "Zaraznoj" sve više mlađih s težim kliničkim slikama, ne nužno s komorbiditetima, otkrio je za HRT docent Marko Kutleša s Klinike.
Kutleša ističe da "treba stisnuti zube kada je ovako grda situacija" te dodaje da će i to jednom proći. Kada je u pitanju cijepljenje, Kutleša je izrazio nadu da će se što više ljudi cijepiti. Kako kaže, to je jedini način da se prekine ova situacija i da se ljudi vrate koliko-toliko normalnom životu.
"Što se tiče AstraZenece, treba gledati broj ljudi koji je cijepljen, imate masu ljudi koji su cijepljeni, broj je u milijunima i naravno da imate nuspojava. Ako uzmete bilo koji lijek na tržištu, neka bude obični Andol, imat ćete jednako toliko komplikacija i možda smrtnih ishoda", naveo je Kutleša za HRT.
Što je važno gledati kod cjepiva?
Docent iz "Frana Mihaljevića" kaže da je važno gledati kako koje cjepivo pokriva koji soj.
"AstraZeneca malo slabije pokriva južnoafrički soj, a na kraju krajeva svi ćemo se morati docjepljivati s nekim od cjepiva. Hoće li to biti jednako cjepivo ili će se možda modificirati, to ćemo vidjeti, ali sigurno da jedno cijepljenje neće biti kraj osobnog cjepiva. Ja sam se cijepio prije par mjeseci, morat ću se cijepiti vjerojatno na jesen. Kako se ljudi procjepljuju tako i više stvari saznajemo pa se ispostavilo da i nakon prve doze imamo dobru zaštitu, titar se u prvim kliničkim pokusima vadio malo prerano, tako da se taj razmak produžio", ističe Kutleša.
Razlika između cjepiva AstraZenece i Sputnjika V
Kutleša je objasnio da je AstraZeneca vektorsko cjepivo, no da u odnosu na Sputnjik V ima jednaki vektor u odnosu na prvi i drugu dozu, dok rusko cjepivo ima isto adenovirus. Taj adenovirus je različit tako da se pretpostavlja da sam imunosni odgovor na taj virus može spriječiti efikasnost cjepiva. Kutleša objašnjava da se taj razmak vjerojatno zato produžio.
Upitan je li bila pogreška procijepiti stariju populaciju, a ne radno stanovništvo, docent za HRT odgovara da treba najprije cijepiti najugroženije pa potom svu ostalu populaciju.
Rekao je da je u Klinici veći dio liječnika cijepljen dok je drugi dio kadra ispod 50 posto.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
