Četvrti val koronavirusa zavladao je Hrvatskom. Broj novozaraženih svakog dana je iz stabilnih stotinjak tijekom ljeta, u kratkom vremenu u pojedinim danima premašio i tisuću, a sve više je hospitaliziranih i preminulih ljudi. Takva situacija nije samo u Lijepoj Našoj, već i diljem Europe. Najnovija karta ECDC-a pokazuje da se Stari kontinent sve više crveni te da pandemija opet djeluje neobuzdano.
Paralelno s tim, ali i neprekidnim apeliranjem i moljenjem Nacionalnog stožera, ministra zdravstva Vilija Beroša te Vlade i predsjednika države da se građani cijepe u što većem broju, započeo je proces širenja upotrebe covid-potvrda. One nisu nikakva novost. Hrvatska je bila prva država koja ih je uvela kao uvjet turistima za prelazak granice i mirno ljetovanje na Jadranu.
S popuštanjem mjera, one su postale jamac sigurnosti na velikim okupljanjima poput nogometnih utakmica ili koncerata. Poanta je u tome što one pokazuju tko je cijepljen, tko je prebolio zarazu, a tko je nedavno napravio negativan test na covid-19. Takvim osobama omogućeno je sudjelovanje u raznim događanjima, iako one, barem u Hrvatskoj, nisu lišene obveze poštivanja drugih epidemioloških mjera.
Uzori iz inozemstva
Dakle, proširivanje njihove namjene već smo imali. No, novost je što bi se to već od listopada trebalo uvjetovati po sektorima. Naime, ministar Beroš je u otvorenom pismu zdravstvenom osoblju u nedjelju naveo kako "liječnici, medicinske sestre, ali i nezdravstveno osoblje od 1. listopada na radno mjesto moći će doći na osnovi jednog od tri uvjeta, a to su ili cijepljenje ili preboljenje bolesti ili negativan test na COVID-19.“
Možda je ministar bio ponukan time što se u sektoru zdravstva s dvije doze cijepilo tek malo iznad 60 posto zaposlenih, dok niti jednu dozu nije primila čak trećina njih, 33,56 posto. Navodno se ista stvar priprema u sustavu socijalne skrbi, dakle, u domovima za starije osobe, dječjim domovima i Centrima za socijalnu skrb. Ne možemo reći da Vlada i Stožer nisu imali otkuda preuzeti takvu ideju. Naime, uvjetovanje dolaska na posao covid-potvrdom za zdravstvene djelatnike već je uobičajeno u pojedinim europskim zemljama.
"Od 1. rujna svi zdravstveni djelatnici koji nisu cijepljeni ili nemaju potvrdu da su preboljeli bit će suspendirani", rekao je grčki ministar zdravstva Vassilis Kikilias. Osim toga, od 13. rujna svi oni koji nisu cijepljeni, a zaposleni su u obrazovanju i ugostiteljstvu, morat će se o svom trošku testirati dva puta tjedno. Svi Grci koji rade morat će se testirati jednom tjedno.
Strogi njemački '3G'
Francuzi bez potvrde ne mogu na kavu, ručak, ili u javni prijevoz, u Italiji karabinjeri upadaju u ugostiteljske objekte i gledaju imaju li gosti covid-potvrde. No, u Njemačkoj su otišli posebno daleko. Tamo je na snazi pravilo 3G (geimpft, getestet, genesen), odnosno "cijepljen, testiran, zdrav“, kojim je moguće pristupiti restoranima, kafićima, noćnim klubovima, kinima, kazalištima, kasinima, aerodromima...
Zbog toga se proteklih mjeseci vodi žestoka rasprava o polarizaciji društva na cijepljene, odnosno preboljele, i sve ostale. Raspravu je dodatno potpirio i tamošnji ministar zdravstva Jens Spahn, najavivši kako će od ovoga tjedna savezne pokrajine odlučivati o tome hoće li ukinuti naknade za bolovanje onima koji su završili u karanteni, a nisu cijepljeni.
"Na kraju su porezni obveznici ti koji financiraju naknadu plaće nekome tko se odbija cijepiti. Ne vidim zašto bi ostali i dalje trebali plaćati to što se netko nije odlučio za besplatno cjepivo, iako je to mogao", poručio je Spahn.
Slovenci su krenuli istim putem. Prije nekoliko tjedana uveli obvezno testiranje za djelatnike u zdravstvu i školstvu, a od 15. rujna, obvezno je testiranje i pribavljanje covid-potvrde obvezno za sve zaposlenike koji su u kontaktu sa klijentima, ali i samim klijentima. Oni koji nisu cijepljeni ili koji nisu preboljeli covid sami će plaćati testiranje.
Sanja Barić: Što se dosad čekalo?
U Hrvatskoj je cijepljenje besplatno i još uvijek neobvezujuće. No, testiranje na covid košta između 150 i čak 1000 kuna, ovisno o tome gdje se osoba testira i je li u pitanju antigenski ili PCR test. Beroš je najavio kako će u prvi mah testiranje za zaposlene u zdravstvu biti besplatno, no kasnije će ga svi liječnici, medicinske sestre i ostali morati plaćati. No, je li dopušteno Ustavom, a potom i drugim zakonima ograničavati pristup radnom mjestu, pogotovo u tako osjetljivoj branši kao što je medicina, samo na temelju toga što netko nema covid potvrdu?
Ustavno-pravna stručnjakinja i profesorica na katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, Sanja Barić pita se što se dosad čekalo s takvom odlukom. Tvrdi da je uvođenje covid-potvrda za dolazak na posao u zdravstvenom i socijalnom sektoru najnormalnija stvar. No, za ostale je već upitno.
Profesorica Barić ističe kako je uvođenje tzv. covid potvrda u zdravstvu u skladu s Ustavom i pita se što se dosad čekalo s tim
"To je 'ki bi da bi' - jako daleka priča, radimo skandal tamo gdje ga ne treba biti. O tome nikad nije govoreno ni najavljivano. Za javne službe jest i, dapače, potrebno je. Postoje sva ustavno-pravna opravdanja da se to uvede. Vi ne možete biti konobar ako nemate sanitarnu knjižicu. Ovo je nešto što je zarazna bolest i ustavno-pravnog problema nema, jer se radi o djelatnostima koje posluju s ugroženim kategorijama ljudi, a sve ostalo nije najavljivano, pa ne bih otvarala tu priču. Svaki sljedeći slučaj zahtijeva novo balansiranje, ali stvarno nije najavljivano niti intencija“, tvrdi Barić.
Njen kolega, umirovljeni profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, Branko Smerdel, tvrdi da bi se obvezne covid potvrde mogle propisati i drugdje, jer je to dopušteno člankom 50. Ustava, koji kaže da se "poduzetnička sloboda može ograničiti, među ostalim, i zbog zaštite zdravlja ljudi“.
No, upozorava na drugi moment. "Nije dovoljno zapisati nešto u propise, kao što mi to često radimo, nego je potrebno voditi računa o provedbi. Silom cijepiti ljude se ne može. Kod svih tih obveza treba voditi računa o tome – a što ako neće? To je pravna strana, koja obuhvaća nešto što se inače prečesto zanemaruje kod nas, pa se kaže: 'Sad smo mi to zakonom riješili'. Nismo mi ništa zakonom riješili dok ne provedemo i ne definiramo naš cilj. Kod svake mjere se mora znati svrha, ali i posljedica donošenja neke mjere“, upozorava Smerdel.
Svrha je jasna, slažu se ustavno-pravni stručnjaci: zaštititi građane, a pogotovo osjetljivu populaciju od zaraze. No, neke zemlje, poput Velike Britanije ili Danske, odlučile su da im covid-19 više nije prijetnja. Danci su ukinuli sve epidemiološke mjere te čak organizirali koncert za 50.000 ljudi bez ikakvih epidemioloških mjera, dok vlada Borisa Johnsona najavljuje ukidanje covid-potvrda i PCR testiranja za dolazeće putnike.
Treba paziti na posljedice
Pošto su testiranja skup preduvjet za dobivanje tih potvrda, mnogi će se zapitati imaju li pravo na to da im poslodavci snose barem dio troškova. S obzirom na to da je zdravstvenim i socijalnim radnicima poslodavac država, jasno je da im neće uplatiti ni lipe za testiranja nakon prijelaznog perioda od mjesec ili mjesec i pol dana. Profesorica Barić također nastupa s pozicije koju je zauzeo, primjerice, njemački ministar Spahn.
"Svaku stvar treba staviti u kontekst. Oni ljudi koji nemaju medicinski razlog za necijepljenje, imaju besplatnu mogućnost cijepiti se. Činjenica da su oni odlučili ne cijepiti se i testirati se, samo je njihova odluka. Zašto snositi troškove njihove odluke? Druga je situacija kod osoba koje imaju autoimune bolesti, alergije, sklonost trombozama, genetske predispozicije, odnosno koje nisu same odgovorne što ne smiju primiti cjepivo. Takvim osobama ne treba se nametati nerazmjerni trošak, ali osobe koje nisu cijepljene, a nemaju razloga, same biraju trošak. Zbog čega bismo vi ili ja, jer državni proračun je naš novac, snosili trošak nekome tko neće, a ima već cjepivo koje je kupljeno, plaćeno i dopušteno?“, pita se stručnjakinja.
Drugi je problem što bi to moglo izazvati dodatne podjele u društvu. Kako je u Njemačkoj upravo na pitanju podjela u društvu nastao vrlo jaki antivakserski pokret Querdenker (slobodnomisleći op.a.), tako bi i drugdje, pa i kod nas, mogli nastati ili se dodatno ojačati anticovid pokreti.
Smerdel kaže kako se covid potvrde mogu propisati i drugdje, ne samo u zdravstvu, jer je to dopušteno člankom 50. Ustava, koji kaže da se 'poduzetnička sloboda može ograničiti, među ostalim, i zbog zaštite zdravlja ljudi'
"Svi potiču podjele u društvu. Ovakve krize su prilika za sve koji hoće srušiti ili promijeniti sustav iz bilo kojeg razloga, bilo da su nostalgičari, bilo da nikad nisu prihvatili državu, bilo iz ovog ili onog razloga. Društvene mreže su pune poziva na izlazak na ulice i rušenje sistema. To može izazvati ozbiljne stvari“, smatra profesor Smerdel, dok Sanja Barić ističe da "zbog toga raditi kaos i dodatnu podjelu u društvu, to je odraz ograničenog stanja svijesti“.
Naglašava da primjer podjela kakve se događaju u Njemačkoj i drugim zemljama koje su odlučile zadržati restriktivnije mjere, ne može biti preslikan na stanje u Hrvatskoj, jer mi nismo imali jako strogi lockdown. "Mi smo stvarno jako dobro prošli, jer smo slabije naseljeni, demografski funkcioniramo tako kako funkcioniramo i ne možemo uspoređivati količinu frustracija koja postoji u njemačkom društvu s nama. Mi se revijalno svađamo. Nama uopće nije loše. Zapravo lockdown nismo imali osim onih mjesec i pol dana u travnju 2020.“, zaključuje Barić.
Kako bilo, ako covid potvrde "uđu na mala vrata“ i u druge segmente gospodarstva, o čemu zasad nema riječi, mogle bi potaknuti nove podjele, koje će dodatno nagristi naše malo društvo, već opterećeno dijeljenjem na ustaše i partizane, jugonostalgičare i domoljube, sjevernjake i južnjake, Purgere i Tovare, dinamovce i hajdukovce, lijeve i desne…
