ECDC je danas objavio novu koronakartu, na kojoj ne stojimo baš najbolje. Naime, cijela je zemlja postala "crvena", što se i očekivalo jer su posljednjih dana brojke novozaraženih iz dana u dan sve veće.
No, što zapravo znače ove boje od kojih strepimo svaki puta kada izlazi nova karta?
Naime, ECDC prati 14-dnevnu indicenciju novih slučajeva zaraze na 100.000 ljudi i postotak pozitivno testiranih, a naša je zemlja tu podijeljenja ne četiri regije - panonsku, sjevernu, jadransku Hrvatsku i Grad Zagreb.
Zelenom bojom ECDC označava područja koja u periodu od 14 dana imaju manje od 50 zaraženih na 100.000 ljudi i stopu pozitivnih testova manju od četiri posto ili ona područja koja imaju manje od 75 zaraženih u istom omjeru uz stopu pozitivnih testova manju od jedan posto.
Narančastom bojom označavaju se regije koje u 14-dnevnom razdoblju imaju više od 50 a manje od 75 zaraženih na 100.000 stanovnika, a stopa pozitivnih testova je veća od jedan posto.
Crvena boja znači 14-dnevnu stopu od 75-200 s udjelom pozitivnih većim od četiri posto te područja u kojima je 14-dnevna stopa zaraženih od 200 do 500. Od crvenog može i gore, pa karta može biti obojena i tamnocrvenom bojom, što znači da se radi o područjima u kojima je 14-dnevna stopa veća od 500.
Čekaju li nas restrikcije?
Inače, karta ECDC-a je savjetodavna, no važno je istaknuti da se neke države članice oslanjaju na nju prilikom uvođenja epidemioloških restrikcija po povratku u zemlju. Budući da se nalazimo u crvenom, to znači da je moguće da će većina zemalja imati drugačija pravila za svoje građane koji se vraćaju iz naše zemlje. Najvjerojatnije će morati imati covid potvrdu ili će morati u karantenu, što propisuju neke od zemalja.
Stanje je nakon objave nove karte na svojem Twitter profilu komentirao i ministar Vili Beroš.
"U crvenom smo. Rezultat je to dijelom necijepljenja i nepridržavanja epidemioloških mjera. Izlaz je u što većem broju cijepljenih čime se podiže razina zaštite svih!", napisao je.
Zvonimir Šostar, ravnatelj NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar, rekao je danas ranije za HTV da cijela Hrvatska ima problem zbog neprijavljivanja kontakata.
Istaknuo je kako postoji i problem cijepljenja te apelirao na sve da, ako nije nužno, ne idu na velika okupljanja i da poštuju mjere, osobito kad je riječ o nošenju maske.
Preživjeli smo sezonu
Hrvatska se cijelo ljeto odlično držala, za razliku od nekih drugih turističkih zemalja koje su muku mučile s velikim brojem novozaraženih, pa su zbog toga imale puno lošiju turističku sezonu. Ministarstvo turizma i sporta nedavno je objavilo da je u kolovozu 2021. godine ostvareno 4,3 milijuna dolazaka i 30,7 milijuna noćenja, odnosno 59 posto više dolazaka i 46 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine.
Prema objavljenim podacima sustava eVisitor, strani turisti ostvarili su 26,7 milijuna noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 4 milijuna noćenja, a u usporedbi s rezultatima 2019. godine, u kolovozu ove godine ostvareno je 86 posto dolazaka i 93 posto noćenja ostvarenih u kolovozu 2019. godine.
Po broju turističkih noćenja uvjerljivo prednjači Istarska županija, s ukupno ostvarenih 8,6 milijuna dolazaka. U kolovozu je najviše turista došlo iz Njemačke (1,1 milijun), Poljske (338.000), Austrije (317.000), Češke (250.000), Slovenije (239.000) i Italije (205.000). Gosti iz Slovenije ostvarili slične rezultate turističkog prometa kao i u prošlogodišnjem kolovozu.
Inače, Istarska županija ove godine nije bila zadovoljna regijama na koje je Hrvatska podijeljena na ECDC karti. Oni su pripadali istoj regiji kao i Dalmacija, koja nije imala baš najbolju situaciju s koronavirusom, pa su zbog toga i Istrijani često bili "narančasti". Zbog toga su burno reagirali iz te županije.
"Nije u redu da naši građani, obrtnici i ugostitelji koji se odgovorno ponašaju i poštuju sve propisane epidemiološke mjere ispaštaju. Istra ne bi trebala snositi posljedice zbog neodgovornosti drugih županija i zbog nedovoljnih kontrola u pojedinim županijama. Istra je poželjna i zdravstveno sigurna turistička destinacija", rekao je sredinom srpnja župan Boris Miletić, ističući da bi se Istru trebalo gledati kao zasebnu regiju.
