Nema zdravlja ako nema mentalnog zdravlja, a po tom pitanju Hrvatsku, unatoč nekim pomacima, čeka još zaista mnogo posla. Između ostalog, Hrvatska u ovom trenutku nema Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja. U Ministarstvu zdravstva za Vijesti.hr tvrde da na njoj rade, a struka upozorava da je iznimno važna prevencija te da psihosocijalna podrška i podrška mentalnom zdravlju treba postati dostupnija svima kojima je potrebna, ne samo onima povlaštenima.
Štošta možemo iščitati o životu u Hrvatskoj, odnosno o stanju u hrvatskom društvu čitajući publikaciju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o mentalnim poremećajima u RH, inače u medijima poznatiju kao publikaciju o mentalnom zdravlju nacije.
Riječ je o dvije vrlo različite stvari, međutim, razlog zbog kojeg je publikacija u medijima dobila drugo ime znakovita je i ''ukazuje na to da smo i nadalje mentalno zdravlje skloni tumačiti jako usko, odnosno kao odsustvo onoga što se u medicini naziva mentalnim poremećajem i poremećajima ponašanja'', objasnila je za Vijesti.hr psihologinja Sena Puhovski iz Zagrebačkog psihološkog društva (ZPD).
Kada govorimo o mentalnom zdravlju, iznimno je važna i prevencija, a pritom je bitno znati da je to vrlo složen proces koji zahtijeva znanje i dugoročnu posvećenost, a ne sporadične, simbolične akcije i prigodne objave (Davor Puklavec/PIXSELL)
No, mentalno zdravlje već se dugo ne definira kao naprosto odsustvo 'bolesti', naime, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije iz 2004. godine mentalno zdravlje se definira kao 'stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici''.
''Iz definicije zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije, koja kaže kako je 'zdravlje stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti', vidljivo je da nema zdravlja ako nema mentalnog zdravlja. Također je vidljivo kako je mentalno zdravlje, prema suvremenim definicijama značajno širi pojam od suštog izostanka patologije. Rekli bismo kako je usko poimanje i odnos prema mentalnom zdravlju upravo ono što najviše govori o 'stanju nacije' po ovom pitanju'', kaže Puhovski.
Neki su podaci pritom ipak posebno alarmantni, naime, ''mentalni poremećaji su na 4. mjestu među vodećim skupinama bolesti, gdje se najveći postotak opterećenja odnosi na depresivne poremećaje (25,9 posto), zatim poremećaje uzrokovane alkoholom (17,1 posto) i anksiozne poremećaje (14,6 posto). Zabrinjavajuće je da depresija ima uzlazni trend u zadnjih 15-ak godina te da je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji među vodećim uzrocima bolesti'', upozorila je za Vijesti.hr psihologinja Lana Gjurić.
Važno je biti osjetljiv na ljude iz svoje okoline i biti im blizu kad vidimo da im je teško (Pexels Photos)
Dodaje i da sve više istraživanja ukazuje na to da su mladi populacija koja je izrazito ranjiva i nezbrinuta te vrlo često 'prođe ispod radara', ''vjerojatno zbog toga jer se u tom periodu očekuju burne reakcije i ponašanja, no ono što se zaboravi jest da je to i period krize identiteta zbog čega se ne pokazuje preporučljivim na teškoće sa kojima se mladi obraćaju odmahnuti rukom i reći: 'To je pubertet'. Depresivni i anksiozni simptomi sve su prisutniji u našem društvu, kao i nebriga za mentalno zdravlje - od strane države, zajednice pa onda i samog pojedinca pa pribjegavanje raznim opijatima, alkoholu i medikamentima ne čudi iako to ne znači da ne zabrinjava'', napominje Gjurić.
S obzirom na to da je mentalno zdravlje sastavna komponenta zdravlja općenito, jasno je da se ako želimo zdrave ljude neizostavno moramo baviti i mentalnim zdravljem. No, pitanje je koliko smo u Hrvatskoj, i kao društvo i kao država, uopće svjesni njegove važnosti i stručnjaka koji se njime bave. Pritom dodatnu sjenu stvara i sam podatak o nepostojanju Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja u Republici Hrvatskoj, koji, kako upozorava ova psihologinja, ''govori o manjku percepcije hrvatskog društva o tome koliko je potrebno brinuti o mentalnom zdravlju i koliko je ono važno za cjelokupnu dobrobit pojedinca''.
Naime, Republika Hrvatska u ovom trenutku nema Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja. Imala ju je za razdoblje od 2011. do 2016., ali nova nije donesena. U Ministarstvu zdravstva tvrde da na njoj rade.
Depresija, Plavi ponedjeljak Depresija
Važno
je da o ovoj, kao i drugim 'osjetljivim' temama, javno
progovaramo, ali tako da pišemo kao o socio-psihološkoj
pojavi, a ne (samo) o pojedinačnim slučajevima(RTL / Ilustracija)
Ministarstvo ističe važnost destigmatizacije i
priprema novu strategiju
''Ministarstvo zdravstva imenovalo je stručno tijelo zaduženo za pripremu nacrta Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja. Stručni dio ovog dokumenta je izrađen te je u pripremi za proceduru donošenja koja je planirana u 2019. godini, a javno savjetovanje za ovaj dokument trajat će sukladno zadanim okvirima minimalno 30 dana. Jedan od prioriteta u Nacrtu Strategije je i razvoj programa destigmatizacije, informiranje javnosti o mentalnom zdravlju te kontinuirana suradnja s medijima i cjelokupnom javnošću o problemima mentalnog zdravlja radi smanjenja stigmatizacije'', poručili su za Vijesti.hr iz Ministarstva zdravstva.
A najavili su i da se na području zaštite mentalnog zdravlja uz Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja ''priprema i donošenje Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti i Nacionalnog akcijskog plana djelovanja na području ovisnosti kojim će biti obuhvaćene mjere i aktivnosti iz svih područja ovisnosti.“
Stručnjaka mentalnog zdravlja, pogotovo onih dostupnih kroz razne sustave sve je manje (Thinkstock / Ilustracija / Arhiva)
Na pripremi teksta Nacionalne strategije za zaštitu mentalnog
zdravlja radili su članovi Povjerenstvo za izradu i praćenje
provedbe Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja.
Sveukupno 19 osoba, stručnjaka iz područja zaštite mentalnog
zdravlja s Klinike za psihijatriju Vrapče, KBC-a Zagreb, KBC-a
Sestre milosrdnice, KBC-a Split, KBC-a Osijek, KBC-a Rijeka,
Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva
rada i mirovinskog sustava, Ministarstva za demografiju, obitelj,
socijalnu politiku i mlade, Ministarstva pravosuđa, Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predstavnika organizacija
civilnog društva.
Mentalno zdravlje je temelj dobrobiti i dobrog
funkcioniranja zajednice
Puhovski napominje da je u kontekstu razvijanja Nacionalne strategije važno napomenuti kako je stručnjaka mentalnog zdravlja, pogotovo onih dostupnih kroz razne sustave sve manje kao i na to koliko je značajno kreirati preventivne programe: ''Istraživanja pokazuju da rane intervencije na razini zajednice, kao što je primjerice ulaganje u kvalitetno roditeljstvo ili promoviranje mentalnog zdravlja u školama kroz učenje emocionalnih i socijalnih vještina, pozitivno utječu na mentalno zdravlje djece i mladih, a taj se pozitivan utjecaj nastavlja i u odrasloj dobi''.
Unatrag godinu dana počelo se sve više govoriti
o mentalnom zdravlju u javnosti, ali potrebno je da se
cijela priča podignena višu razinu
- državnu (Thinkstock / Ilustracija /
Arhiva)
''Mentalno zdravlje je temelj dobrobiti i dobrog funkcioniranja
pojedinca pa time i zajednice. Želimo li (mentalno) zdravu
zajednicu, osim omogućavanja zadovoljenja osnovnih potreba poput
onih za hranom i skloništem, okoline sigurne od nasilja,
pozitivnih obrazovnih iskustava, zapošljavanja i dobrih radnih
uvjeta i poštivanja ljudskih prava, moramo stvoriti uvjete za
učenje i vježbanje vještina suočavanja sa teškoćama, kao i
izgradnje kvalitetnih odnosa'', napominje Puhovski.
''Čini se da je mentalno zdravlje zanemareno od strane države te da se puno više ulaže u liječenje, nego u prevenciju bolesti. Ono što jest pozitivno je da se unatrag godinu dana počelo sve više govoriti o mentalnom zdravlju u javnosti, od toga da se provode razna istraživanja poput onog koje je prije dvije godine proveo Edukacijsko- rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu "Pozitivan razvoj adolescenata grada Zagreba: analiza stanja" do toga da se različite udruge i inicijative počinju aktivno baviti mentalnim zdravljem i raditi na njegovom unapređenju i promicanju. Primjerice Bolime inicijativa, udruga Igra i njihov kanal o mentalnom zdravlju, program Rudnik u Centru Modus i mnogi drugi'', podsjetila je Gjurić iz Zagrebačkog psihološkog društva.
Važnu ulogu imaju i mediji, naime, njihova uloga u
prevenciji može biti velika, pozitivna i učinkovita ako imaju na
umu da su zastrašivanje i bombastičnost kontraproduktivni u
prevenciji. Mediji odgovornim izvještavanjem mogu smanjiti stigmu
i povećati vjerojatnost da ljudi potraže pomoć
(Thinstock / Ilustracija / Arhiva)
No istaknula je kako je u našem društvu potrebno da se ''ta
cijela priča podigne s organizacija civilnog društva i
nedovoljnog broja institucija, organizacija i stručnjaka koji se
time bave, na višu razinu - državnu i da psihosocijalna podrška i
podrška mentalnom zdravlju postane dostupnija svim građanima i
građankama kojima je ona potrebna, a ne samo onima povlaštenima -
poput onih koji mogu platiti određene usluge ili onih koji žive u
velikim gradovima''.
- Globalna sreća: Finska je najsretnija zemlja na svijetu, a što mislite na kojem je mjestu Hrvatska?
- Hrvati su nesretniji od svojih susjeda, sada je jasno i zašto, a nije uvijek bilo tako
A kakvi smo po tom pitanju u usporedbi s ostatkom Europe i svijeta, pitamo Puhovski na što ona odvraća: ''Kao jedan od indikatora dobrobiti građana odnosno njihovog osjećaja sreće i zadovoljstva što ne možemo izjednačiti s mentalnim zdravljem, no svakako možemo povezati, možemo uzeti najnoviji World Happiness Report 2019. godine. Pokazao je da smo na 75. mjestu od 156 država svijeta po razini sreće i životnog zadovoljstva uz naznaku da je od razdoblja 2005. – 2008. godine do razdoblja 2016. – 2018. godine primijećen pad (za 0.39 u prosjeku) u samoprocjenama dobrobiti građana odnosno njihovom osjećaju sreće i zadovoljstva''.
''Po udjelu populacije koji izvještava o simptomima kronične depresije Hrvatska se u odnosu na ostale europske zemlje nalazi na sredini, pokazuju podaci Eurostata iz 2014. godine. Kada se, govoreći o mentalnom zdravlju, uspoređujemo s ostatkom svijeta, važno je govoriti i o okruženju u kojem živimo'', napominje Puhovski i upozorava: ''Kontinuirana nestabilnost u društvu, ugroženost egzistencijalnih pa onda i ostalih potreba, nepovjerenje u efikasnost i kapacitet sustava da ispunjava svoju zadaću u osiguravanju zdravstvenih, socijalnih pa onda i drugih usluga koje su građanima potrebne svakako predstavlja rizik za mentalno zdravlje. Gledajući iz te perspektive taj se rizik u našoj zemlji ne čini zanemarivim''.