To je diglo buru u javnosti, koja je vrlo zainteresirana za raspravu o socijaldemokraciji u Hrvatskoj; takoder i u bazi i clanstvu SDP-a gdje se ovog tjedna puno govori o tome s obzirom da je poznato da jedan dio ljudi u stranci zeli povratak SDP-a ulijevo, od Antuna Vujica do Tonina Picule i Zlatka Komadine; no ne i u samom vrhu stranke, pise Novi list.
U Predsjednistvu je od 17 clanova samo tri odgovorilo Flegi, a jedino je Komadina izjavio javno da smatra da intelektualci imaju ne samo pravo nego i obavezu govoriti o tome kako vide razvoj drustva, pa i SDP-a, te je prakticki podrzao Flegu.
Svi ostali iz vrha stranke ignorirali su dokument jer, prvo, misle da osoba koja nije clan stranke i ne moze govoriti o tome kako bi trebao izgledati program SDP-a i, drugo, jer tim predsjednika Zorana Milanovica ionako kreira svoje programe za izbore sukladno prilikama i mogucnostima u drzavi.
Bauk kruzi
Jedini koji se ovih dana o tome javno ocitovao iz vrha stranke bio je ministar Arsen Bauk, koji je medutim relativizirao Flegin pokusaj. Kako kaze, on podupire svaki manifest "s obzirom na to da onaj najpoznatiji manifest pocinje s jedan bauk kruzi, prema tome – bauk demokracije neka kruzi strankom, drustvom, svima". Dodao je da svatko moze izraziti svoje misljenje, a da se o razlozima moze raspravljati.
I upravo tako – ne samo o Fleginu dokumentu, koji se ocito nikada formalno nece ni naci na dnevnom redu stranackih tijela, vec o opcenitom smjeru SDP-a i novom programu stranke, ipak ce se prije ili kasnije morati poceti razgovarati. Posve sigurno, ta ce prilika biti prva naredna izborna konvencija SDP-a, ali ona ce uslijediti tek nakon parlamentarnih izbora, najranije za godinu dana.
Kako pise Novi list, SDP "neprestano kipti pod podjelom na novi Milanovicev, pragmaticni SDP s jedne strane, te ljeviji, socijaldemokratskiji, ali mozda i anakroniji SDP onih koji ne podrzavaju sadasnje skretanje u neoliberalne vode. Ima li nacina da se ta podjela prevlada, kljucno je pitanje."
SDP – PROGRAMSKI MANIFEST
U svom Manifestu Gvozden Flego u uvodu svojim kolegama kaze:
"Postovane clanice i clanovi Predsjednistva SDP-a, temeljem brojnih rasprava, internih kao i onih na sastanku Glavnog odbora u lipnju 2014., a dijelom i odgovarajuci na pismo Novog drustva, napisao sam Manifest za novi program SDP-a. Molim da ovaj tekst ne smatrate prijedlogom novog programa SDP-a vec jedino pobudom za moguce rasprave o njemu. Tekst je pisan u najboljoj namjeri – da otpocnemo razmisljati i raspravljati o osuvremenjivanju programa rada SDP-a. Potreba za raspravama o promjeni nacina nasega rada namece mi se i zbog nasih uzastopnih gubitaka izbora kao i zbog nepovoljnih izvjestaja Europske komisije o Hrvatskoj. Ako rasprave o novom programu smatrate korisnim, s tekstom radite sto god smatrate uputnim – raspravljajte, dopisujte, brisite... Ako ga smatrate nekorisnim i nepotrebnim, molim da zaboravite na njega. Osnove Manifesta nastojao sam usuglasiti s odgovarajucim dokumentima njemackih, austrijskih, francuskih, europskih socijal-demokrata i socijalista.
UVOD
Svijet 21. stoljeca mijenja se korjenito i strelovito – u podrucjima rada, poslovanja,politike, komuniciranja, informiranja, istrazivanja, poucavanja, politickog organiziranja i djelovanja... nastupaju duboke promjene. Shvacamo ih kao mogucnosti za drugacije drustvo, okrenuto poboljsanju kvalitete zivota i drugacijih meduljudskih odnosa. Da bi ljudima tog novonastajuceg svijeta mogla biti partner i vodic, socijaldemokratska politika mora iznaci nove sadrzaje i nove metode djelovanja. Socijaldemokratska politicka opcija treba biti na celu promisljanja novog i izgradnje drugacijeg drustva odnosno elemenata 'novog drustvenog ugovora'. Drugacije drustvo treba biti usmjereno zadovoljavanju ljudskih potreba, smanjivanju ogromnih i sve vecih socijalnih razlika (u nacionalnim i globalnim okvirima), ono treba biti solidarno i inkluzivno umjesto da bude okrenuto pukom gomilanju novca i proizvodnji (ekstra)profita. U Hrvatskoj je potreba za korjenitim promjenama urgentnija od one na globalnom planu. Hrvatska socijaldemokracija ce mijenjati svoju, ali i cjelokupnu hrvatsku politiku, kako bi mijenjala zaostalo drustvo. Ona ce najvise doprinositi promjeni paradigme hrvatske politike i hrvatske ekonomije.
PRIVREDA – RADNICKA PARTICIPACIJA
Hrvatska ekonomska politika mora se fokusirati na otvaranje brojnih novih radnih mjesta. Nakon nedavne svjetske financijske krize postalo je razvidno da 'deregulirano' trziste prepusteno samome sebi moze dovesti do katastrofalnih posljedica za milijune ljudi odnosno da trziste treba biti strategijski regulirano. Privreda treba sluziti prije svega javnim interesima i potrebama ljudi. Stalni rast broja siromasnih treba ublazavati fiskalnim mjerama i solidarnim oblicima preraspodjele. Stoga smatramo potrebnim donijeti novu – globalnu i nacionalnu – regulativu za 'financijsku industriju'. Posebnim mjerama treba puku proizvodnju profita i bankarsko kockanje ljudskim sudbinama preusmjeravati u novcarske servise za gradane i za realnu ekonomiju.
Hrvatski model ekonomskog razvoja je zastario. Socijaldemokracija posebnu pozornost posvecuje ljudima koji zive od place te vjeruje da su danasnji radni odnosi suradnicki, da poslodavaci posloprimac imaju vise zajednickih no suprotstavljenih interesa. Stoga cemo suradivati sa sindikatima kao i s udrugama poslodavaca i nastojati da obje 'strane' djeluju temeljem zajednickih interesa, a da se u interesnim sukobima ne postupa na nasilan nacin. U razvijenome svijetu su optimalne poslovne razultate kao i one u meduljudskim odnosima postizala poduzeca u kojima je prakticirana radnicka participacija, suodlucivanje o kljucnim pitanjima za radnu sredinu.
POLITIKA – DEMOKRACIJA, A NE SLJEDBENISTVO
Stranacka politika: hrvatska socijalna demokracija treba nove nacine i nove sadrzaje djelovanja. Moramo poboljsavati obosmjernu komunikaciju rukovodstva sa clanovima i s narodom. Kljucnom smatramo unutarstranacku demokraciju. Socijaldemokratska politika je politika okupljanja, a ne razdvajanja, politika pridobivanja, a ne antagoniziranja. Temeljeni na tradiciji racionalizma, socijaldemokrati svoje odluke grade na argumentima i razlozima, a ne na dogmama, na promisljenim i dogovorenim planovima, a ne na bespogovornom sljedbenistvu. Za svoj rad stranka odgovara svojim clanovima, ali i cjelokupnoj javnosti jer o nasemu djelovanju ovise brojni aspektifunkcioniranja drzave kao i nama blizeg okruzenja. Stoga su nam dragocjeni korektiv (kriticka) misljenja cjelokupnog stanovnistva o nasemu djelovanju. Reaktivirat i rekonstituirat cemo nase resorne strucne savjete i pokrenuti rad sredisnjeg savjeta.
Drzava: Hrvatsku drzavu treba decentralizirati, ona treba novu teritorijalnu organizaciju, novu i djelotvornu strukturu drzavne i lokalne uprave, nov izborni zakon. Postojeci razmjerni sustav jamci maksimalnu ovlast stranaka, a minimalne neposredne utjecaje pojedinaca.
OBRAZOVANJE – PRIMIJENITI STRATEGIJU
Hrvatska treba bezrezervno primjenjivati nedavno donesenu Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije. O kvalitetnom obrazovanju uvelike ovisi buducnost i vrsnost zivota pojedinaca, stoga obrazovanje mora biti dostupno svakome, pod jednakim uvjetima.
SOCIJALNA POLITIKA – PROTIV RIGOROZNE STEDNJE
Socijalnu drzavu shvacamo kao politicku tvorevinu koja solidarno skrbi o egzistencijama gradana, a narocito svih vrsta socijalno potrebitih, ali i o uvjetima pod kojima ce pojedinci moci zadovoljavati svoje egzistencijalne potrebe. Politika rigorozne javne stednje u mnogim se sredinama nije pokazala ucinkovitom, ona redovito pogada socijalno najranjivije. Socijaldemokracija mora voditi uravnotezenu politiku izmedu pomne socijalne skrbi i drustvene ucinkovitosti.
MEDUNARODNA POLITIKA – PODRSKA REGIJI
Kao najmlada clanica Europske unije, Hrvatska treba ekstenzivnije i promptnije koristenje europskih fondova. Zalazemo se za prosirenje EU na nama susjedne zemlje. Nasim susjedima i zemljama regije pruzamo punu – deklariranu i ekspertnu – podrsku u njihovom priblizavanju standardima EU-a odnosno u njihovim reformama. U regiji djelujemo na uspostavi dobrosusjedskih odnosa.
"Ne vjerujem da ce ovaj program imati poseban odjek u stranci, jer u njoj je malo onih koje programi uopce zanimaju, a za alternativne programe interes je, bojim se, posebno slab. Mozda, ipak, netko iz 'rijecke skupine'. Ali, valja se nadati da ce nova socijaldemokratska generacija imati vise smisla za ovo. Inace, lose se pise stranci – i ne samo stranci", kaze prof. Zarko Puhovski za Novi list.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Flegin-manifest-izazvao-vise-bure-u-javnosti-nego-u-samom-SDP-u
