Vlada ponavlja kako povećanje cijena u kumulativu ne bi trebalo biti veće od 0,2 posto, no to je prosjek. Sudeći prema iskustvima drugih, kava i šišanje mogli bi drastično poskupjeti, kruh, mlijeko i ostale osnovne namirnice možda čak i pojeftiniti.
Slično ističe za RTL i Marina Ralašić, predsjednica Udruge Štedopis, ističući kako neke stvari koje "čine košaricu onih najsiromašnijih ne bi trebale poskupjeti“.
I ekonomski analitičar Damir Novotny smatra kako bi neke cijene trebale padati zbog konvergencija prema susjednim zemljama koje imaju niže cijene nego što mi to sada imamo. "Cijene će se sigurno pokušati izjednačiti, a plaće hoće li se ujednačavati to ćemo tek vidjeti", ističe. Ključan faktor kod plaća je naša konkurentnost koja nije toliko vezana uz euro koliko uz državnu potrošnju i namete.
Povod za dugo potrebne reforme?
Zbog toga, kako bismo ušli u eurozonu, država mora (još) pažljivije kontrolirati svoje financije, pa će možda euro biti konačno povod za one reforme koje svi zazivaju – sprječavanja pranja novca do smanjenja administrativnih troškova.
Euro bi i bankama mogao izbiti velik prihod, jer na godinu zarade oko 100 milijuna kuna samo na konverziji, no s druge strane, poslovanje će im biti jeftinije pa iz Hrvatske udruge banaka najavljuju kako bi građani mogli očekivati jeftinije kredite.
Kakav kredit je sada najmanje rizičan?
Za one koji sada moraju dizati kredit, i ne mogu čekati dvije, tri godine koliko ćemo provesti u "čekaonici", Marina Ralašić ističe kako je važnija kamatna stopa od same valute.
"Ako uzmete kunski kredit na fiksnu kamatnu stopu, u trenutku konverzije vi nećete ništa izgubiti na glavnici, međutim ako će vam biti fiksna kamatna stopa, kako sada stvari stoje, ona će vam biti veća nego što je sada na eurske kredite", pojašnjava.
Zemlje koje su uvodile euro imaju bitno različita iskustva, primjerice dok su u Italiji rasle cijene, a tek neznatno plaće, u prvih 10 godina u Sloveniji ukupni životni troškovi porasli su za 20 posto, a u isto vrijeme plaće su rasle čak 30.
No malo koja zemlja je bila toliko vezana uz euro prije njegova uvođenja kao Hrvatska.
Malo tko je bio toliko euriziran
"I kućanstva i građani i poduzeća uglavnom preračunavaju sve vrijednosti u euro, uglavnom držimo štednju u eurima, krediti su nam u eurima, tako da smo daleko više eurizirana zemlja nego što je to bila Slovenija kada je ulazila i na taj način smo zapravo već jednim korakom u eurozoni", slikovit je Novotny.
Prelazak na euro jedva čekaju izvoznici, koji iako čine 13 posto tvrtki, zapošljavaju više od polovice zaposlenih u svim poduzećima i izravno 'bildaju' naš BDP.
Pliva je prošle godine u Hrvatskoj ostvarila svega 10 posto prihoda, dok je za sve ostalo zaslužan izvoz. "Većina izvoznog prihoda se ostvaruje u euru odnosno dolaru. Nama to (prelazak na euro) značajno smanjuje transakcijske troškove i rizike. Vjerujemo da će to ne samo za Plivu nego i za ostatak gospodarstva značiti niže kamate i troškove", ističe Mihael Furjan, predsjednik uprave Plive.
A snagu valute čini i njena raširenost. Euro koristi 330 milijuna ljudi u 19 europskih zemalja. "Znamo da je euro druga najjača valuta na svijetu. Međutim, na neki način utopit ćemo se u masi. Znate, ja sam arheolog i povjesničar i znam da kroz povijest su vladari uvijek htjeli imati kovnicu novca pod kontrolom", ističe numizmatičar Borna Barac.
I naše kune kupujemo eurima
No, to nemamo ni danas. Ni naše kune ne tiskaju se kod nas, već u Njemačkoj i Austriji i mi ih moramo kupiti. Naravno - eurima. Jedino kovanice izrađujemo sami.
"Mi smo izuzetno euroizirana zemlja, što nijedna druga zemlja nije. Mi već i sad imamo smanjen broj stupnjeva slobode za neovisnu monetarnu politiku. Ako bi tečaj kune ojačao prema euru, to šteti izvozu. Ako bi oslabio prema euru, to šteti svima koji su zaduženi u euru ili imaju kredite u eurima. Mi moramo kunu držati tu gdje jest. Ako to moramo raditi i sad, što onda gubimo? Kakvu to neovisnost gubimo ulaskom u eurozonu? Nikakvu", objašnjava guverner HNB-a Boris Vujčić. Što se tiče kovanog hrvatskog eura, pojašnjava kako ćemo samo dio prve pošiljke kovanica kovati sami jer nam treba gomila metalnog novca. Na kovanicama će biti prepoznatljivi hrvatski motivi, rekao je dodajući kako će i to pitanje uskoro biti u fokusu.
"Ako nekome treba biti žao što kuna odlazi u povijest to sam ja, jer je moj potpis na svakoj novčanici", našalio se guverner te dodao kako razumije emotivnu vezanost uz kunu, ali da je potrebno napraviti ono što je najbolje za Hrvatsku.