Više od 100 milijuna kuna, koja su na račun državne riznice u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa" uplatili brojni građani i tvrtke iz Hrvatske i inozemstva, kao i međunarodne organizacije i strane vlade, samo bi manjim dijelom mogla biti potrošena za obnovu stambenih jedinica građana, a 60 posto novca trebalo bi biti raspoređeno za neke druge svrhe povezane s potresom.
Jutarnji list je u posjedu prijedloga odluke koju je za Vladu pripremilo Ministarstvo financija, a u kojoj se definira na koji će se način rasporediti novac prikupljen donacijama. Prema tom prijedlogu, 40 posto novca, odnosno oko 40 milijuna kuna išlo bi Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, i to za uklanjanje obiteljskih kuća i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća.
Do 20 posto doniranog novca, odnosno 20 milijuna kuna, išlo bi na račun Ministarstva unutarnjih poslova za pokriće troškova fizičkih i pravnih osoba koje su mobilizirane nalogom Ravnateljstva civilne zaštite. Dakle, ovim bi se sredstvima mogle financirati naknade pripadnicima civilne zaštite koji su mobilizirani, ali i različitim tvrtkama koje su sudjelovale u uklanjanju štete nakon potresa.
Riječ je o tvrtkama koje su, primjerice, postavljale šatore, prijevozničkim tvrtkama koje su prevozile mobilne kućice, građevinskim tvrtkama koje su radile na saniranju dimnjaka i krovova, ili koje su angažirale dizalice, ali i o državnoj tvrtki Pleter koja je angažirana da priprema hranu stradalima u potresu, nakon što su to danima radili volonteri, vlasnici i zaposlenici poznatih hrvatskih restorana.
Građani i tvrtke su, osim novca za obnovu i pokrivanje troškova mobilizacije, izgleda donirali novac i za robne zalihe, a da toga uopće nisu bili svjesni. Tako bi se i 10 milijuna kuna, odnosno do 10 posto doniranog novca trebalo uplatiti i Ministarstvu gospodarstva, Ravnateljstvu za robne zalihe za pokriće troškova nabave roba u skladu s odlukama Stožera.
Podsjetimo, upravo su Robne zalihe bile najviše kritizirane nakon potresa na Baniji zbog kašnjenja s isporukom pomoći, pa su tako kontejneri i šatori prije stizali i iz najudaljenijih mjesta u Europi, nego iz robnih rezervi. Prema službenim podacima iz siječnja, vrijednost robnih zaliha bila je oko 533 milijuna kuna, od čega se na prehrambene proizvode odnosi 271 milijun kuna, a ne neprehrambene oko 262 milijuna kuna.
Bez novca ne bi trebalo ostati niti Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. I oni bi mogli dobiti 15 milijuna kuna, i to za obnovu zgrada koje su stradale u potresu. Točnije, do 15 posto doniranih sredstava utrošilo bi se na izgradnju/rekonstrukciju i opremanje ustanova u sustavu socijalne skrbi. Ustanove u sustavu socijalne skrbi su centri za socijalnu skrb, domovi za starije i nemoćne, domovi za djecu, Caritas, Crveni križ, udomiteljske obitelji...
Ministarstvo poljoprivrede pak trebalo bi, prema ovoj odluci, dobiti 15 posto sredstava, odnosno 15 milijuna kuna za potpore poljoprivrednim proizvođačima, u što su uključene i mjere preventivnog cijepljenja i liječenja životinja na Baniji, piše Jutarnji list.
Vlada će uskoro donijeti odluku o preraspodjeli sredstava
