Premijer Andrej Plenković i njegova Vlada sredinom tjedna javnosti su predstavili novi paket mjera, koje bi trebale pomoći građanima u ovoj kriznoj situaciji. Između ostalog, i dalje su ostale zamrznute cijene osam proizvoda.
Zamrzavanje cijena sigurno će Plenkoviću i HDZ-u dodati koji politički bod, no s druge strane ekonomisti već neko vrijeme upozoravaju da su ovakvi potezi izrazito opasni. Primjerice, u susjednoj Mađarskoj inflacija je upravo zbog Orbanova populizma i zamrzavanja cijena eskalirala te iznosi preko 20 posto.
Što je uopće zamrzavanje cijena i koliko je zaista ono opasno? Ekonomski analitičar dr. sc. Petar Vušković za Net.hr pojašnjava da je takozvano "zamrzavanje cijena" ekonomski instrument kojim se ograničava cijena dobara ili usluga na slobodnom tržištu, a to se najčešće radi definiranjem minimalnih i maksimalnih granica cijena.
Pitanje ustavnosti
"Nama je najpoznatije zamrzavanje cijena kao intervencionistička ekonomska mjera Vlade, iako to mogu raditi i tvrtke. Zamrzavanje cijena od strane Vlade se koristi kao mjera protiv inflacije (deflacionistička mjera) i to na način da se odrede maksimalne granice cijena nekog dobra ili usluge", pojašnjava Vuković, dodajući da predmet zamrzavanja cijena mogu biti gorivo, energija, renta ili hrana te da je Vlada novim antiinflacijskim mjerama stavila fokus na energiju i hranu.
Iako Vlada ovu mjeru koristi da bi pomogla građanima, kako to oni kažu, zamrzavanje cijena iz ekonomske perspektive uopće nije dobra stvar. "Svaki put kada Vlada zamrzne cijene, poduzetnik se smrzne. Ne postoji na tržištu veća bojazan od zamrzavanja cijena. To je mjera protiv tržišta. Tržište počiva na privređivanju, a ne uzimanju. Vlada uzima poduzetnicima prihod, koji bi u normalnim fer tržišnim uvjetima ostvarili. Pitanje je i koliko je zamrzavanje cijena ustavno jer se krše načela slobodnog tržišta odnosno privatnog vlasništva", pojašnjava Vuković.
Dodaje da je zamrzavanje cijena uvijek trošak koji poduzetnik ne može prevaliti na tržište, a iza tog zamrzavanja cijena stoje i potencijalne opasnosti. "Kada porastu troškovi, uprava racionalizira poslovanje. To znači dijeljenje otkaza. Sjetimo se prosvjeda vlasnika benzinskih crpki i najavu njihova zatvaranja. Zamislite da imate inflaciju i visoku stopu nezaposlenosti. Savršen recept za krizu", upozorava ovaj analitičar.
Vušković ističe da smo daleko od takvog scenarija, ali pretpostavka stoji. Zamrzavanje cijena nekim djelatnostima može donijeti ozbiljne probleme, primjerice svinjogojstvu. "Pojava afričke svinjske kuge, covida 19, a sada i zamrzavanje cijena svinjskog mesa (npr. carsko meso) samo dodatno obeshrabruje stočare. Moguće je da se jave poremećaji u lancima opskrbe svinjskim mesom", kaže.
Ograničavanje cijena nije dobro niti za one koje bi investirali u Hrvatsku. "Nedavno je najavljena ukrajinska investicija od 450 mil. eura u peradarsku farmu kod Petrinje. Zamrzavanje cijena pilića ozbiljno ugrožava taj projekt. Svaki projekt počiva na analitici, hrana za perad je poskupjela za 40%, o energiji ne treba govoriti. Treba pustiti cijene da se slobodno formiraju na tržištu, pogotovo sada kada je inflacija u padu", govori Vušković za Net.hr.
'Vlada stvara inflaciju'
Zamrzavanje cijene može utjecati na povlačenje roba s polica. "Trgovci su stari oportunisti, ne možete ih prevariti. Takvim vještinama su se bavile merkantilističke škole. Ako tržišni uvjeti ne odgovaraju njihovim očekivanjima, povući će one proizvode s polica kojima je ograničena cijena, i stavit će ih ponovno kada ograničenje prođe. Tada će porasti potražnja jer kupac nije zadovoljio svoje potrebe, a onda cijena leti u nebo. Na kraju ćemo shvatiti da imamo odgođenu inflaciju. Upravo se to dogodilo Mađarskoj", kaže ovaj analitičar.
Vušković je mišljenja da zamrzavanje cijena nema smisla jer je inflacija u padu te da intervencija nije opravdana, osim kod energije.
Na pitanje čeka li nas nakon odmrzavanja cjenovni skok i šok, Vušković kaže da je za njega šok "kada imate pad inflacije, a vi donosite antiinflacijske mjere". "Inflacija je uvijek povezana s očekivanjima na tržištu. Mjere su poruka Vlade da očekuju rast inflacije i time se daje legitimitet trgovcima i distributerima da dignu cijene. Zanimljivo, to su i najavili. Distributeri i trgovci mogu dizati cijene onim proizvodima čija cijena nije ograničena. Dakle Vlada stvara inflaciju", upozorava ovaj stručnjak.
Kaže da je jedina mjera protiv inflacije izuzev monetarnog utjecaja uopće ne pričati o inflaciji. "Vlada je inflaciju vratila u život kada govorimo o robi široke potrošnje. Čestitamo im", rekao je Vušković, dodajući ipak da je dobro da su intervenirali kod cijene energije. "Tu kroz vlasničku strukturu mogu utjecati na cijenu energije i poduzetnicima su ipak pomogli", zaključio je dr.sc. Petar Vušković u razgovoru za Net.hr.
