Što je Povelja temeljnih prava EU?

11.3.2013.
15:56
VOYO logo

Projekt je to Hrvatskog pravnog centra kojeg provodi sa partnerom Adriatic Media d.o.o te pridruženim partnerima- lokalnim radijskim stanicama.

Povelja jamči 50-ak temeljnih prava, građanska, politička, ekonomska i socijalna

Povelja temeljnih prava Europske unije je dokument koji na prvi pogled nalikuje ustavu, baš poput Ustava RH koji građanima jamči temeljna ljudska prava, pojašnjava zamjenik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, stručnjak za europsko pravo dr. Goran Selanec.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povelja jamči 50-ak temeljnih prava, građanska, politička, ekonomska i socijalna, svim građanima EU, dio je Lisabonskog ugovora koji je stupio na snagu 2009. g. kojim je EU utemeljena i po čijim pravilima Unija funkcionira. Sama Povelja se razvila kroz sudsku praksu.

Nakon stupanja Hrvatske u Europsku uniju hrvatski sudovi na sebe će morati preuzeti veću ulogu u zaštiti ljudskih prava: Trenutno se tim pitanjima bavi Ustavni sud RH, ali kada su u pitanju nacionalni sudovi, primjerice općinski ili županijski, sudske prakse o ljudskim pravima tu nema puno. Ulaskom Hrvatske u EU 1.7. ove godine to će se, ističe dr. Selanec, morati promijeniti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski pravni poredak tada postaje dio Paneuropskog pravnog poretka u kojem je na vrhu Sud pravde EU u Luxembourgu i kojem izravno odgovaraju svi nacionalni sudovi. Euroskepticima koji tvrde da će hrvatsko sudstvo na taj način izgubiti svoju neovisnost, dr. Selanec kaže:

"Apsolutno ne. Neovisnost se povećava. Hrvatski će sudovi i dalje odlučivati kao i do sada kada je u pitanju primjerice, obiteljsko pravo. U svim onim pitanjima koja ulaze u nadležnost EU, gdje Unija donosi svoje propise, hrvatski će sudovi, kada su u pitanju temeljna prava, morati odlučivati po višim kriterijima neovisnog sudovanja."

Kada se možemo pozvati na Povelju?

Dakle, Povelja temeljnih prava Europske unije jamči zaštitu pedesetak temeljnih prava podijeljenih u 6 poglavlja. Svako poglavlje nosi ime prema idealu koje se želi postići pa se tako poglavlja bave ljudskim dostojanstvom, temeljnim slobodama, ali i jednakošću, solidarnosti, građanstvom i pravdom.

No na Povelju se ne možemo pozivati ako je riječ o pitanju koje nema veze s EU, iako je riječ o pravu koje Povelja štiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Na Povelju se možemo pozvati samo kada smatramo da nam je neka od institucija EU ( Europska komisija, Europski parlament, neka europska agencija) povrijedila neko temeljno pravo ili ako smatramo da nam je država povrijedila naše temeljno pravo, ali samo u slučaju kada država ili neka njezina institucija nastupa kao agent EU", ističe Selanec.

To su, kažimo, slučajevi kada država provodi neku pravnu odredbu koja je donesena u Bruxellesu, ili kada država odstupa od nekog jamstva koje jamči Ugovor o EU ili kada država regulira područje koje dolazi u sukob s područjem koje je u nadležnosti Europske unije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Definicija braka ili razvoda, npr., nije u nadležnosti EU već nacionalnih sudova, ali, primjerice, problem pristupa mirovini preminulog bračnog druga, ako je u tome slučaju u sukobu praksa nacionalne države i pravo iz Povelje, to onda postaje nadležnost EU. U zaštitu Povelje, navodi Selanec, ne ulazi kada građani dolaze u sukob oko zaštite prava sa drugim građanima ili pravnim subjektima na tržištu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo