Kao lavina, prvo postepeno, a onda, hranjena energetskom krizom, divlja sve više i više i guta kućne budžete. Inflacija je u godinu dana građanima znatno otežala život.
"Na nekakvoj mjesečnoj razini kućna košarica je otišla od 500 do 1000 kuna gore svakako", kaže Petra Šegić Biljan Žic iz Rijeke.
"Normalno da me ljuti, plaće se nisu dizale ništa, cijene su rasle. Teško je živjet jednostavno", priča Lucija Gojanovi.
"Sve je. Od goriva, energenata… Što će biti na jesen, ne znam. Plin me muči najviše", govori Miro Dežulović iz Rijeke.
Brojke potvrđuju - prosječna plaća u Hrvatskoj raste. U rujnu ove godine bila je za 6,6 posto veća nego u istom mjesecu 2021. Natprosječan rast bilježimo u ugostiteljstvu, drvnoj industriji i građevinarstvu, dok je rast u javnoj upravi i obrazovanju znatno manji. Mirovine su travanjskom korekcijom porasle za 2,2 posto.
No, Hrvatima novac ove godine manje vrijedi. Godišnja inflacija u travnju je bila tek nešto ispod 10 posto, a najviše su poskupili prijevoz i hrana. Troškovi stanovanja i režija porasli su nešto manje od 9 posto, a cijene energenta su podivljale.
Prosječna inflacija ove godine će, prema procjeni Vlade, iznositi 7,8 posto, što znači da će građanima u ovoj godini pojesti jednu prosječnu hrvatsku plaću. Sve to brine građane, ali samo neke, naglašava predsjednik.
"Velika je i osjećaju je ovi koji su danas dobili odlikovanja za darivanje krvi. Oni žive od malih plaća i malih penzija. I oni koji imaju malo veće plaće od njih to osjećaju. Ovi koji imaju, kao gđa Zovko i drugi u Bruxellesu ogromnu lovu, njima je to svejedno. I inače gorivo kupuju subvencionirano", rekao je Zoran Milanović.
Oni koji nemaju subvencionirano gorivo od danas plaćaju gotovo pola kune po litri skuplji benzin, te 10 lipa jeftiniji dizel.
Vlada bi morala reagirati, govori današnji predsjednik, nekadašnji premijer. No, konkretan savjet ne nudi. Tek kritiku da izlazak iz makroekonomske ravnoteže građanima ne znači previše.
"Čime se bavi hrvatska Vlada i Plenković? Ukidanjem ekonomsko fiskalnih disbalansa. To je nešto što Hrvatsku čini sretnom. Dakle, sve je to jedna štreberska kvazimonetaristička škola koja ne razumije čemu služi država, pa kad je u pitanju dug, kako manipulirati njime", dodao je predsjednik.
Poslodavci su konkretniji. Traže manje porez i doprinose, a za to su spremni čak i na suradnju sa sindikatima.
"Očekujemo reforme, a čini mi se da to možemo napraviti ako se zajedno, sve poduzetničke udruge, ali i sindikati i sindikalne vođe stavimo na stranu onih koji trebaju dobiti u konačnici veće plaće, a to su naši zaposlenici, to su naši radnici", kaže Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.
Na Markovom trgu su ih čuli, jučer je to premijer potvrdio.
"Vlada analizira cijelu tu situaciju, osluškujemo ovo što predlažu i drugi akteri. Kada budemo spremni i kada situacija bude nalagala da to učinimo, intervenirat ćemo ponovno", rekao je Andrej Plenković.
No, isto tako vladajući znaju da svaka intervencija u sustavu poreza i doprinosa znači manje novca u proračunu.
