U studiju RTL-a Danas je direktor Udruge banaka Zdenko Adrović komentirao hoće li i kako inflacija i ulazak u eurozonu utjecati na rast kamatnih stopa.
Potvrđeno je ono što smo očekivali. Europska središnja banka najavila je da će se povećati referentna kamatna stopa, ali još ne znamo kada i koliko.
"U sedmom mjesecu očekujemo prvo povećanje kamatnih stopa u zadnjih 10 godina. U ovom trenutku ne znamo hoće li biti 0,25 ili 0,50 posto. O tome se još raspravlja, znat ćemo negdje u srpnju. Većina članova vijeća zagovara trostupanjsko povećanje. Hoće li to biti tri puta po 0,25 ili nešto drugo to ćemo vidjeti. Dogodit će se tri puta u ovoj godini", objašnjava Adrović.
Za građane koji imaju fiksne kamatne stope to neće utjecati, no njih je samo 10 posto kada govorimo o stambenim kreditima. "Treba voditi brigu o tome kolika je rata kredita u odnosu na redovan mjesečni prihod. To je jako važno. I ako je to iznad 50 posto mislim da bi takav čovjek ili žena trebali ići kod svog osobnog bankara i vidjet kako fiksirati tu kamatnu stopu", kaže Adrović.
Kamatne stope za kunske kredite su od prosinca do ožujka porasle (2,83 – 3,13 posto), a na one u eurima su pale. Adrović to objašnjava: "kod kredita koji su bili izdavani uz fiksnu kamatnu stopu u njih je ugrađen tzv. 'kamatni swap'. To je zapravo posljedica. To je fiksirano u trenutku kada se zna da će kamatne stope početi rasti".
Što će biti s kunskim kreditima kada Hrvatska uđe u eurozonu?
"Krediti uz fiksnu kamatnu stopu u bilo kojoj valuti će se pretvoriti u fiksnu kamatnu stopu. kod promjenjivih kamatnih stopa malo je složeniji mehanizam, no to je manje bitno. Bitno je da je mehanizam koji je urađen u zakon takav da se za potrošače ništa ne smije dogoditi ništa lošije u odnosu na stanje koje već ima", potvrdio je direktor Udruge banaka.
"Konverzija nije potrebna i službena ima svoju prednost jer će bit jednaka za sve i besplatna", ističe.
Što će biti sa štednjama?
Štednje će se automatizmom pretvarati u štednje u eurima. "S 31. prosinca ide automatska promjena na bankovnim računima", kaže Adrović.
Prema procjenama Hrvati imaju oko 36 milijardi kuna u madracima i čarapama. Koliki je maksimalni iznos koji se može donijeti u banku? "Maksimalan iznos je 105 tisuća kuna. Kada netko donese više mora se vidjeti odakle taj novac došao. Osobni bankar mora posumnjati da se radi o nekom obliku pranja novca. Bankar to mora prijaviti", kaže Adrović.
Adrović je komentirao i prešutne minuse i kazao da još uvijek traju razgovori između Hrvatske narodne banke i ministarstva i pokušava se naći rješenje.
