Prema preporuci Europske komisije iduće godine ukinut će se promjene vremena. Doznali smo što bi se sve promijenilo i hoće li u tom slučaju Hrvatska odabrati ljetno ili zimsko cjelogodišnje vrijeme.
Urarski obrt Lebarović vodi brigu o javnim satovima od 1953. godine, a noć pred nama bit će im jedna od dvije najnapornije u godini.
"Nakon promjene vremena u nedjelju mi njih sve moramo obći da vidimo jesu li stvarno promijenili vrijeme ili nisu. Jesu oni svi sinkronizirani s DCF radiosignalom i satelitskim GPS-om, ali zna se dogoditi da je nešto u kvaru", kaže urar Dalibor Lebarović.
No, uskoro bi mogli imati manje posla. Europska komisija je preporučila da se sezonsko računanje vremena ukine, ali da svaka zemlja sama odabere hoće li ostati na ljetnom ili zimskom računanje. Što će Hrvatska odabrati, još se ne zna.
"Pustimo stručnjake da o tome odlučuju, mi ćemo nastaviti raditi koje god bude vrijeme", rekao je ministar Uprave Lovro Kuščević.
Europa je podijeljena u tri vremenske zone. Hrvatska je u srednjeeuropskom vremenu - sat više od Velike Britanije, Portugala i Irske, a sat manje od istočnih zemalja.
Ukoliko se svakoj zemlji prepusti odabir, u Europi bi se vremenska karta mogla potpuno izmijeniti. U Hrvatskoj južnjaci bi ljetno vrijeme. Slavoncima bi više odgovaralo zimsko, ali svi su suglasni oko jednog - bolje da više ne mijenjamo računanje vremena.
Što god se odluči, ljudi će se naviknut, no problemi bi mogli nastati u prometu, medicinskoj, vojnoj i drugoj profesionalnoj opremi koja automatski dva puta godišnje mijenja vrijeme.
"Elektronika neće znat da je došlo do izmjene zakona", poručuje urar Dalibor Lebarović.
Idućeg tjedna o ovome će raspravljati europski ministri prometa u Austriji. Odluka se još ne zna ali ono što sigurno znamo je da večeras imamo sat sna više. Dobro ga iskoristite.
Razlika između zimskog i ljetnog računanja vremena
Sa znanstvene strane razliku između ljetnog i zimskog računanja vremena objašnjava naš profesor, magistar fizike i geofizike Nikola Vikić Topić.
I jedno i drugo imaju i prednosti i mana, pa će biti dosta teško odlučiti koje od njih zadržati.
Zimsko računanje vremena je u stvari originalno, pravo vrijeme i njega je naravno bolje koristiti zimi, dok je ljetno, bolje ljeti. To je i jedan od razloga zašto smo uopće pomicali satove. No dobro, recimo da sad zadržimo stalno zimsko vrijeme. Onda taj jedan sat dnevnog svjetla premještamo na jutro što je bolje za poljoprivrednike jer ranije mogu početi raditi. No, s druge strane, ako zadržimo ljetno vrijeme, to je bolje za turizam jer taj sat dnevnog svjetla premještamo na večer.
Ipak, oboje ima i manu. A to je da će, ako zadržimo zimsko vrijeme, ljeti dan biti već u 4 ujutro, a od toga gotovo nitko nema puno koristi, a ako pak zadržimo ljetno računanje vremena, zimi ćemo po mraku ići na posao i u školu, i to dugo.
Evo i konkretno koliko, tj. koliki će biti broj dana u godini s mračnim jutrima. Kao definiciju mračnog jutra, uzeli smo uvjet da se razdanjuje tek u 7 sati i 30 minuta.
Dakle, ako zadržimo zimsko računanje vremena, takvih će dana biti 40, ako zadržimo ljetno, bit će ih 128, dakle 88 dana više. Ako još uračunamo vikende, blagdane i školske praznike, ispada da će djeca ići po mraku u školu 54 dana više u slučaju ljetnog računanje vremena naspram zimskog.
A ima i još nekih zanimljivih posljedica. Primjerice, ako odaberemo ljetno vrijeme - onda ćemo zimi ići na posao i u školu baš u najhladnijem dijelu dana što je oko 1 sat prije izlaska sunca.
S druge strane, ako odaberemo zimsko vrijeme, promijenit će nam se ljetne navike na plaži - naime, najjače i najopasnije sunčevo zračenje više neće biti od 10 do 16 već od 9 do 15 sati. Znači, jutarnji kupači su na gubitku, a poslijepodnevni na dobitku.
U svakom slučaju, moramo se odlučiti gdje nam je taj jedan sat korisniji i draži, ali i gdje će nositi manje štetnih posljedica. A što god odlučili, nakon toga više nema pomicanja sata.
