Posljedni terenski popis stanovništva provodit će se od 1. travnja do 7. svibnja 2021. putem anketa, otkrila je za Jutarnji listLidija Brković, ravnateljica Državnog zavoda za statistiku. Nakon tog vjerojatno zadnjeg klasičnog popisa u Hrvatskoj će se svake godine ažurirati broj stanovništva i struktura kućanstava preko tzv. centralnih registara stanovništva i registara zgrada, kuća i stanova. Razlog za to leži u smjernicama i preporukama Eurostata, krovnog statističkog tijela Europske unije. Preporuke kažu da bi zemlje članice trebale stvoriti preduvjete da nakon Popisa 2021. godišnje dostavljaju ključne demografske popisne podatke o broju i strukturi stanovništva i kućanstava u Hrvatskoj.
"U tom procesu je prijeko potrebno napraviti pravni okvir te koristiti službene klasifikacije i jedinstven šifrarnik, kao i ažurirati sve nastale promjene na dnevnoj bazi. Ako se administrativni registri ne uspostave u dogledno vrijeme, DZS će imati puno izazova da bismo dostavili Eurostatu sveobuhvatne i pouzdane propisne podatke u godišnjoj periodici", rekla je Jutarnjem Listu Lidija Brković.
Samo Hrvatska, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska nemaju takve registre
Većina demografa se zalaže za uspostavu administrativnih registara. Izvanredni profesor na Kadetri za demografiju zagrebačke Ekonomije, Ivan Čipin, kaže da kod nas pri Ministarstvu unutarnjih poslova i drugim državnim i lokalnim tijelima već dijelom i postoje takvi registri. Profesor Čipin kaže da je sada riječ o tome da bi svi oni trebali dnevno početi ažurirati svoje podatke pa ih dostavljati MUP-u ili nekom drugom državnom centralnom tijelu.
01.04.2011., Dubrovnik - Poceo popis stanovnistva u Hrvatskoj, ilustracija. Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL
"To će iziskivati dodatni napor i zakonsku obvezu svih uključenih tijela da ažuriraju svoje popise. Potom je jednako važno da Državni zavod za statistiku ima pristup tim registrima i da dnevno može uzimati te podatke u statističke svrhe. Do sada je DZS dobivao podatke iz tih registara neposredno prije provođenja popisa stanovništva, kako bi mogao što efikasnije izvršiti popis, a ubuduće bi te podatke, ali ažurne, morao imao svaki dan na uvid. Kada je u pitanju popis stanovništva, centralno tijelo bi mogao biti MUP ili Ministarstvo uprave, glavni identifikacijski broj mogao bi biti OIB, a za registar zgrada i stanova bili bi zaduženi Ministarstvo graditeljstva i Državna geodetska uprava", kazao je Čipin.
Kako kaže profesor Čipin, u EU-u samo Hrvatska, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska nemaju takve administrativne registre, dok su najažurniji i najtočniji u zemljama Skandinavije. Države koje imaju registre tada provode popis stanovništva prema podacima koje iz registara dobiju. Klasični, terenski popis stanovništva uz Hrvatsku rade još Bugarska, Slovačka, Mađarska i Rumunjska.
Podaci iz popisa su ključ određivanja gospodarske i demografske strategije države
Ravnateljica DZS-a naglašava da je popis stanovništva, kućanstava i stanova najveći statistički projekt u državi koji za cilj ima prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva, što se čini prema demografskim, obrazovnim, ekonomskim, migracijskim i ostalim obilježjima stanovništva.
01.04.2011., Zagreb - Ispunjavanje popisnice za popis stanovnistva 2011., ilustracija. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
Brković napominje da su podaci dobiveni popisivanjem stanovništva ključni za određivanje gospodarske i demografske strategije Republike Hrvatske. U budućnosti bi Registar stanovništva imao sve strukturne podatke o kućanstvima. Tu bi pripadao broj članova kućanstva, spol, zanimanje, bračno i obiteljsko stanje, nacionalnost i druge društvene odrednice. S druge strane, registar zgrada i stanova bi sadržavao podatke o svakom stanu u zgradi, razmještaju soba, kuhinja i kupaonica, što bi se mijenjalo pri svakom renoviranju ili preinakama na kući ili stanu.
Registar neće pomoći u praćenju migracija
Profesor Čipin ističe da takvi registri u Hrvatskoj dijelom već postoje, no sada bi ih trebalo sve povezati i svakodnevno ažurirati. Kako je rekao Jutarnjem listu, ne vjeruje da će to pomoći jačem rješavanju ažurnijeg praćenja migrantskih tokova, osobito emigracije. Napominje da je tu problem odjavljivanja građana, a to MUP bilježi s odgodom.
01.04.2011., Zagreb - Ispunjavanje popisnice za popis stanovnistva 2011., ilustracija. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
"Statistički praćenje migracija je najbolje institucionalno riješeno u skandinavskim zemljama, ali zbog toga što tamo postoji povjerenje u institucije. Tako se na gotovo svakom šalteru u Danskoj nalaze formulari na kojem građani mogu napisati da odlaze na dulje vrijeme iz države i ubaciti formular u za to prikladne sandučiće. Takvo povjerenje se dulje gradi, pa će tako i nama trebati privikavanje na takve 'obveze', pogotovo što se odjavljivanje iz države veže uz neke socijalne beneficije", navodi Čipin.
Sljedeće godine popis stanovništva provest će se i preko online samopopisivanja, preko sustava e-građani. U Bugarskoj je tako propisano 40 posto stanovništva, a druge su države došle do 10-ak posto. Od samostalnosti Hrvatske, popis stanovništva 2021. bit će četvrto po redu, ali 17. provedeno na području Hrvatske. Prvi popis stanovništva na hrvatskom području proveden je 1857. godine.
