Na ovotjednoj Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća (SNV) u Zagrebu, na kojoj je kao gost sudjelovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, usvojena je Izjava o pravima Srba u Hrvatskoj koja je, kao svojevrsni popis političkih zahtjeva, upućena Vladi premijera Andreja Plenkovića.
Izjava u čijem zaključku stoji da "položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen, nego je u nizu aspekata i unazađen, što posebno vrijedi za nivo tolerancije i cijeloga seta prava koja su se počela ostvarivati za vrijeme ulaska u Europsku uniju", sadrži neke zahtjeve koji bi, kako piše Jutarnji list, mogli izazvati nove političke napetosti.
Većina zahtjeva su ekonomsko-socijalne naravi
Od ukupno trinaest zahtjeva, dio je ekonomsko-socijalne naravi poput, primjerice, onih za elektrifikacijom sela u kojima živi srpsko stanovništvo, osiguravanja nesmetanog povratka izbjeglica, zaštite prava na obnovu u ratu razorenih i uništenih kuća te stambenog zbrinjavanja onih koji su ostali bez stanarskih prava. Ističu se i zahtjevi za utvrđivanjem sudbine nestalih te suđenjem za zločine počinjene nad Srbima tijekom i nakon rata.
SNV od Vlade traži i da započne aktivno provoditi politiku zapošljavanja pripadnika srpske zajednice, a izneseni su i zahtjevi za dvojezičnim natpisima, registracijom srpskih škola koje djeluju u Hrvatskoj, prestankom osporavanja zločina nad Srbima u NDH te zahtjev da država pomogne srpskim organizacijama u osnivanju njihovog radijskog servisa.
Traže da ZVO bude zasebna teritorijalna jedinica
No, zahtjev koji bi mogao izazvati političke trzavice jest onaj kojim SNV od Vlade ultimativno traži sljedeće: "Institucije srpske zajednice, posebno SNV i Zajedničko vijeće općina (ZVO), moraju dobiti status manjinskih samouprava, u skladu s njihovim posebnim osnivačkim izvorištima - dokumentima s međunarodnim karakterom, Erdutskim sporazumom i Pismom namjera". Drugim riječima, to bi značilo formiranje zasebne teritorijalne jedinice po jednonacionalnom ključu.
Jutarnji list podsjeća kako je gotovo identična inicijativa 2010. godine izazvala političku buru. Tada je tek zahvaljujući amandmanu Vesne Pusić u posljednji tren spriječeno da se kroz izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina provuče i odredba da srpsko ZVO na području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema dobije pravnu osobnost.
Neimenovani dužnosnik: "To nam je neprihvatljivo"
Zamjenik predsjednika SNV-a Saša Milošević ovim povodom kaže kako je problem u tome što su manjinske institucije registrirane kao udruge u rangu lovačkih društava ili filatelista. On smatra kako bi ZVO trebala barem dobiti status kakav imaju bolnice ili fakulteti, a ne neformalna udruženja.
No, zahtjev SNV-a teško da će proći. Jedan utjecajni državni dužnosnik, ne želeći biti imenovan, za Jutarnji list je kazao da Vlada još nije raspravljala o tom zahtjevu SNV-a dodavši da postoji spremnost u rješavanju gospodarskih i socijalnih problema građana srpske nacionalnosti, ali ne i za davanje manjinske samouprave.
"Hrvatska je podijeljena na županije, gradove i općine i nema mjesta za stvaranje nekih novih teritorijalnih jedinica. To nam je neprihvatljivo, a iskreno, mislim kako i SNV ovo koristi kao pritisak da dobiju neke druge stvari sa svoje liste zahtjeva", kazao je neimenovani dužnosnik.