Više od 230 tisuća blokiranih građana živi u agoniji kojoj se ne vidi kraja, a zabrinjava konstantni rast onih koji su u dugotrajnoj blokadi.
Inflacija smanjuje raspoložive dohotke, ljudi manje troše, a firme manje zarađuju pa se u idućoj godini očekuje novih 100 tisuća blokiranih.
Put do vlastitog doma pretvorio se u obiteljsku propast. U dugotrajnu blokadu kao i mnoge, gurnuo je Ljiljanu Dragić kredit u „švicarcima“.
"Dosta se teško uopće izvući iz tog dužničkog ropstva, jako je teško jer vi cijelo vrijeme pretačete iz šupljeg u prazno i uvijek vam fali negdje. Recimo za račun od 80 kuna, vi dobijete ovrhu od 1000 kuna i taj novac ljudima fali", kaže.
Više od 80 posto građana ima dug koji traje više od 360 dana. Ljiljana je u blokadi već 14 godina.
"Ja sam u principu u osobnom stečaju, već treća godina – ne ovom preko FINA-e, nego ovom preko suda. Imam još dvije godine i nadam se da će onda biti kraj cijeloj toj agoniji", navodi.
Agonija je to s kojom živi više od 230 tisuća Hrvata s dugom većim od 18 milijardi kuna, i to samo glavnice. Uzmemo li u obzir i dospjele neplaćene kamate, svota se penje na 24,5 milijardi kuna. Svi oni preživjeti moraju od iznosa koji im se isplaćuje na zaštićeni račun.
"Ako radnik ima 4000 kuna neto plaću, 3000 kuna ide na zaštićeni račun, a na tisuću kuna FINA provodi ovrhu i iz toga se naplaćuju vjerovnici", pojašnjava Ante Vidović, profesor na Visokoj školi za financijski menadžment.
Uz nikad veću inflaciju, blokiranim građanima sve je teže podmirivati osnovne životne troškove.
Sarajko Baksa, dopredsjednik Udruge blokirani tvrdi: "Što možemo, možemo se ponovno zaduživati – što nije nikakva opcija jer će i to doći na naplatu. Veliki broj blokiranih građana je upao u probleme jer su se zaduživali u trenutku kada nisu imali".
A kako stvari stoje, imat ćemo još i manje. Broj blokiranih mogao bi narasti za dodatnih 100 tisuća.
"Ovaj broj od 250 tisuća blokiranih koji je trenutačno, za nekoliko mjeseci predviđamo tamo iza Nove godine, u siječnju i veljači će biti i preko one magične granice koju smo imali u najgorim vremenima 350 tisuća, predviđanja su da će taj broj biti daleko veći", ističe Baksa.
Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak i profesor na Visokom učilištu Effectus dodaje: "Nije dovoljno donijeti jedan paket i reći – sad je stvar gotova. Ako se zaista ostvari prognoza da prema kraju godine idemo u veće probleme onda se mora naći i snažniji odgovor i pomoći svim, i građanima i poslovnom sektoru".
Inflaciju se pokušava obuzdati podizanjem kamatnih stopa, a to znači domino efekt – skuplje zaduživanje, manje novca, manje kredita, a posljedično pad potrošnje i nezaposlenost.