Broj građana koji su pod ovrhom i čiji su računi blokirani raste od kraja prošle godine, kao i iznos njihovih dugova zbog kojih su se našli u tom položaju. Mnogima je nevolje prouzročila pandemija koronavirusa.
Vlada je potporama za očuvanje radnih mjesta sačuvala zaposlenost, od sredine travnja do sredine listopada prošle godine zaustavljene su i ovrhe, no sve to za dio građana nije bilo dovoljno - na kraju srpnja je 11.024 građana više nego na kraju prosinca prošle godine. Odnosno, broj blokiranih građana je u samo nešto više od pola godine povećan za 4,8 posto.
Porastao je i njihov ukupni dug zbog kojeg su završili pod ovrhom. Glavnica duga građana sada je 17,92 milijarde kuna i veća je za čak 960 milijuna kuna nego što je bila krajem prošle godine, piše Novi List.
Porast broja blokiranih građana
Prema podacima jučer objavljenih od strane Financijske agencije (Fine) u blokadi je bilo 242.686 građana, a porastao je i njihov ukupni dug zbog kojeg su završili pod ovrhom. Glavnica duga građana sada je 17,92 milijarde kuna i veća je za čak 960 milijuna kuna nego što je bila krajem prošle godine. Kamate su porasle, na taj dug, s 6,3 milijarde na 6,78 milijardi kuna. Ukupan dug blokiranih građana na kraju srpnja bio je 24,63 milijarde kuna - povećao se za čak skoro 1,4 milijardi u odnosu na prosinac 2020.
Samo u mjesec dana ukupni dug blokiranih građana porastao je za čak 563 milijuna kuna - sve to dokazuje kako nijedna mjera za potporu od strane Vlade u RH nije uspjela pomoći. Brojka blokiranih bi se do kraja godine mogla popeti na 250 tisuća.
U svom izvješću Fina navodi i to da se najveći dio duga, 5,5 milijardi kuna, i to bez kamata, odnosio na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama, dug je iznosio 6,4 milijarde kuna.
Građani u blokadama, ali tvrtke su likvidnije
Broj poslovnih subjekta koji su u srpnju bili pod ovrhom pao je i u odnosu na kraj prošle godine i u odnosu na prethodni mjesec - 2,6 posto manje u odnosu na prosinac 2020. Dug je za 510,7 milijuna kuna manji nego što je bio u prosincu prošle godine, piše Novi List.
Ukupni je dug poslovnih subjekata krajem srpnja ove godine bio 5,6 milijardi kuna, što je gotovo pet puta manje od onoga što su na isti datum dugovali građani koji su bili pod ovrhom.