Ovih je dana na Fakultetu organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu doktorsku disertaciju priveo kraju 33-godišnji Bjelovarčanin Boris Tomaš. Dosad je sedam godina radio na varaždinskom FOI-ju kao asistent, a istodobno je dobivao izvrsne ponude iz inozemstva jer se u svome znanstvenom radu fokusirao na komunikacijske dosege koji donose veliki napredak u automobilskoj industriji.
"Da nisam izabrao fakultet, zarađivao bih triput više"
On, naime, potpisuje dio istraživačkih rezultata koji objašnjavaju kako se komunikacija između automobila može, umjesto zaštićenim radijskim frekvencijama, uspostaviti svjetlosnim spektrom, piše Bjelovarac.hr.
"I sada me mentor hrabri da se javim u Litvu, gdje bih se na fakultetu dalje bavio znanošću, ali za osam tisuća eura. Iako je novčano primamljivo, još nisam spreman na taj korak. Prvu životnu prekretnicu imao sam 2010. godine. Jednog dana, doslovce na izlasku iz Fine s hrpom papira koje su potrebne za otvaranje firme, stigla mi je poruka u kojoj mi čestitaju što sam primljen za asistenta. Tada sam u danu morao odlučiti i izabrao sam fakultet. Da sam odlučio drukčije, danas bih vjerojatno tri puta više zarađivao jer upravo s takvim plaćama za privatne kompanije rade moji kolege", kazao je Tomaš za Bjelovarac.
16.02.2012., FOI, Varazdin - Asistenti fakulteta organizacije i informatike Boris Tomas i Zlatko Stapic autori su mobilne aplikacije zbog koje je Nokia snimila dokumetarac jer je aplikacija skinuta vise od milijun puta Photo: Marko Jurinec/PIXSELL.
"Kod nas je normalno da netko radi na doktoratu i predaje"
Žalosti ga ono što je osjetio i na vlastitoj koži, činjenica da se u Hrvatskoj vrlo malo pažnje pridaje i malo novca izdvaja za znanost. Prilikom posjeta nekim stranim visokoškolskim ustanovama imao je priliku vidjeti kako je to kada država izdašno pomaže mladim ljudima željnima znanja i istraživanja.
"Bio sam i u SAD-u i na Tajvanu. Kada kod njih netko priprema doktorat, ne smije istodobno predavati na fakultetu. Naš problem je što je normalno da netko tko radi na doktoratu ujedno i predaje. Dakle, ne može se maksimalno posvetiti samo tom poslu, a plaća koju primaš kao asistent je ponižavajuća. Jako pratim politiku, profesorica Divjak (ministrica znanosti i obrazovanja, nap.a.) je bila moja profesorica i jako se uzdam u nju, ali se bojim da ovo naše društvo ne prepoznaje znanost. Moja plaća je šest tisuća kuna, a s doktoratom će narastati za nekoliko stotina kuna. Toliko ima jedan blagajnik HAC-a", kaže Tomaš.
U Hrvatskoj je, inače, u strukturi stanovništva svega dva posto doktora znanosti, a za znanost se izdvaja mizernih 0,79 posto BDP-a, trostruko manje od europskog prosjeka.
