Prije samo dva mjeseca Osječanin Mario Sraga (34) odrađivao je svoj otkazni rok u tvrtki u kojoj je radio posljednjih osam godina. Njegova sudbina je bila neizvjesna, a naznaka za drugim poslom nije bilo. Na sreću Mario je u razgovoru s prijateljem saznao za slobodno radno mjesto u Njemačkoj.
Bez razmišljanja, spakirao je kofere i otišao, kao i većina mladih koji odlaze iz Osijeka, u potrazi za boljom budučnošću. Priče o odlasku iz Hrvatske su raznovrsne. Dok su jedni zadovoljni i ostaju van Hrvatske, drugi se vraćaju s lošim iskustvima.
No, kako je Mariu?
"Odlično, evo dođite i uvjerite se", uzbuđeno je rekao Mario novinarima Glasa Slavonije.
Mario se zaputio u životopisni gradić Schwarzach koji ga je na prvu osvojio svojim šarmom, a svojim izgledom vraća gotovo petstotinjak godina unazad.
Mario Sraga javnosti je inače poznat po medijskoj najavi svog odlaska i po tome što je progovorio o odnosu poslodavca prema djelatnicima.
"Ne mogu reći da je novac jedini problem. Problem je sve drugo kod nas. Od završetka školovanja promijenio sam desetak poslova uglavnom zato što poslodavac nije plaćao, ili sam postao višak radne snage ili sam dugi niz godina radio na određeno, kao što sam posljednjih osam godina radio u TDR-u. Sve se svodi na samovolju hrvatskih menadžera koji umjesto da zaštite zaposlenike, još ih i zakidaju za njihova prava", kazao je Mario.
VEZANE VIJESTI:
- Zbogom, Hrvatska: Svakog dana 180 Hrvata ode u Njemačku, Austriju ili Irsku
- 'Djeca rastu, ali bez mene': priča o ocu koji je morao napustiti Hrvatsku kako bi prehranio obitelj
Kako je u Njemačkoj?
"To nije tako u drugim zemljama gdje posluju te multinacionalne kompanije. Ovdje, u Njemačkoj, kako se dogovoriš s poslodavcem, tako je. Nema sitnih slova koja si trebao čitati u ugovoru, pa si na kraju zakinut za svoja prava i novac. Zaposlenika se poštuje, a odmor i slobodni dani su zakon. Sasvim neka druga priča", rekao je Mario za Glas Slavonije.
Za njega je olakotna okolnost bila što je njegov cimer Zoran Marinković, također Osječanin, prije više od tri godine, "prokrčio" put. Saznavši za slobodno radno mjesto, pozvao je Maria, pomogao mu oko smještaja jer je i sam prošao početničke muke.
"Ostao sam bez posla, a nisam dobio ni otpremninu, Iz tako bezizlazne situacije odlučio sam se izvući odlaskom u inozemstvo i nisam pogriješio. Pa pogledajte gdje živimo? U raju", kaže Zoran.
U Njemačkoj poslovi nisu ništa naporniji nego u Hrvatskoj, a plaće su i više nego solidne. Početničke plaće budu nešto ispod dvije tisuće eura, ali uz zalaganje, brzo se napreduje što se i financijski odražava na plaću.
Prostran, moderno uređen dvosobni stan, iznajmili su za svega 500-tinjak eura, u što su uključene i režije. U većim gradovima je to naravno skuplje, ali kako obojica rade u okolici, odgovara im stanovati u Schwarzahu, koji je samo sat i pol udaljen od glavnog grada Bavarske.
Zoran je istaknuo da situacija nije ni najmanje bajna kad se dolazi preko nekih neprovjerenih agencija. Ističe da ljudi često griješe što zbog neznanja jezika izbjegavaju njemačke poslodavce i onda upadaju u zamke. Osim toga, posao traže u velikim gradovima gdje je skup smještaj i teško ga je pronaći pa se uglavnom mora platiti nekoliko mjeseci unaprijed uz dodatan polog. Na kraju to sve završi tako da rade sasvim druge poslove od onih koji su im obećani, ostaju bez plaće i smještaja i vraćaju se razočarani.
Njih dvojica o stalnom povratku ne razmišljaju jer ne vide perspektivu u Hrvatskoj. Oni žele živjeti u uređenoj državi gdje će se njihov rad cijeniti na odgovarajući način, a to je za njih upravo Njemačka.
"Mi smo svoj životni put pronašli. U Hrvatsku ćemo dolaziti u obilazak rodbine, na godišnje odmore s obitelji, ali za stalno ne vjerujemo", poručili su.
I dok su u Njemačkoj svjesni dobitka dolaskom mladih, a posebice visokoobrazovanih osoba, u Hrvatskoj i dalje nisu svjesni gubitka.
"Ako vama iseli 350.000 ljudi i vi onda izađete s mjerama, meni je to u najmanju ruku neozbiljno. Država ne bi trebala nama ništa davati, samo nam ne bi trebala toliko oduzimati. Evo, recimo, u Njemačkoj je PDV na hranu sedam posto, a u Hrvatskoj 25 posto", izjavio je za medije znanstvenik s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Tade Jurić.