Do kraja ove godine uvode se državne potpore za skraćivanje radnog vremena do najviše 2000 kuna po djelatniku. Mjera je to koja je implementirana od 1. lipnja.
Sindikati i poslodavci su s Vladom dogovorili uvjete za korištenje potpore, odnosno mogu ih koristiti tvrtke s deset i više zaposlenika. Očekuje se da će odluka biti prihvaćena na sjednici Upravnog vijeća Zavoda za zapošljavanje, piše Večernji list.
Idućih dana pripremit će se i nova odluka s jednostavnijom procedurom za sufinanciranje kraćeg rada za mikro i male poduzetnike s manje od deset zaposlenih koja bi krenula od srpnja.
Sredstva za sufinanciranje dijela plaće za period kada su djelatnici kod kuće osigurati će se iz kreditne linije EU namijenjene čuvanju radnih mjesta. Predviđa se da će potpore koristiti 100.000 do 150.000 djelatnika svaki mjesec.
Za mjeru su do kraja godine osigurane 2,2 milijarde kuna.
Potporu tvtka može tražiti bez obzira na djelatnost kojom se bavi, pri čemu bilježi pad prihoda veći od 20 posto, uz uvjet da se ukupan fond sati smanjuje minimalno 10 posto, ali ne više od polovice ukupnog radnog vremena.
Potpora ne uključuje djelatnike koji rade na daljinu.
Jednostavnije, potpora će se moći dodijeliti poslodavcima koji zapošljavaju deset do 50 zaposlenih ako je zahtjev za potporu podnesen za najmanje 20 posto zaposlenih, a ako tvrtka ima 51 i više zaposlenih ako je zahtjev za potporu podnesen za najmanje 10 posto zaposlenih.
Poslodavci moraju priložiti i objašnjenje pada prihoda u odnosu na isti mjesec u godini prije, dok će oni koji rade u sektoru prerađivačke industrije biti pokriveni uz pad manji od 20 posto ukoliko dokažu negativan utjecaj pandemije koronavirusa na poslovanje. U to spadaju primjerice nemogućnost ugovaranja novih poslova za vrijeme epidemije COVID-19 te nemogućnost isporuke gotovih proizvoda ili ugovorenih i plaćenih sirovina, repromaterijala, strojeva, alata i slično.
Skraćeno radno vrijeme za vrijeme koronakrize aktualno je u mnogim europskim državama, najviše u Austriji te Njemačkoj gdje gotovo svaki četvrti djelatnik koristi potporu.
Za razliku od Hrvatske koja će ograničiti naknadu za kraći rad na najviše 2000 kuna za 50 posto radnog vremena, u tim je zemljama naknada od najmanje 60 posto plaće djelatnika u Njemačkoj do 80 posto u Austriji, piše Večernji list.
