"Prema neslužbenim informacijama, Ministarstvo zdravlja dalo je naputak ravnateljima bolnica da popisuju one koji štrajkaju i one koji ne štrajkaju, a planiraju se pozivati na Pravilnik o evidenciji radnog vremena. No, zaboravlja se da je iznad njega Zakon o radu", kazao je Babić, ističući da se Ministarstvo služi i drugim nedozvoljenim metodama – pojedinim liječnicima zabranjeno javno istupanje bez odobrenja poslodavca.
"Prema mojim informacijama, oni su potpisali tu izjavu s poslodavcem, koji se postavlja kao gospodar života i smrti, i ta izjava nije povučena. Naravno da se time otežava istupanje i da se sindikalnim povjerenicima to ne smije braniti, kao što se ne smiju ni popisivati štrajkaši. No, čim prikupimo dokaze, pokrenut ćemo postupke i dignuti štrajk na drugi stupanj", tvrdi Babić uz napomenu: "Ako itko ima intelektualni kapacitet da se zaštiti, to je Liječnički sindikat."
Nema se vremena za sudstvo koje osporava ugovor s Milinovićem
Unatoč porukama iz Ministarstva zdravlja, HLS ne planira odustati od štrajka dok im se ne osiguraju prava iz kolektivnog ugovora potpisanog u doba ministra Darka Milinovića, koji je čak četiri puta osporen na sudu – dvaput na općinskom i dvaput na županijskom.
"Tužba je trenutno na Vrhovnom sudu, ali mi ćemo ići i na Ustavni sud i na Europski sud za ljudska prava. Idemo do kraja", kazao nam je Babić. Međutim, liječnici smatraju da nemaju vremena da se stvari riješe na sudu, nego se moraju poslužiti sindikalnim alatima. To više nije ni borba za prava, niti liječnici traže promil više od onoga što imaju svi u javnom i državnom sektoru, to je borba za dostojanstvo", ističe Babić.
"Konstatacija da u Hrvatskoj nedostaje 4.500 liječnika je točna, a uzmemo li u obzir da kod nas radi 6.500 specijalista – pametnom je to dosta. Onda vam je jasno koliko je sustav zapravo učinkovit unatoč količini posla koji obavljamo. Ako traže od nas da radimo više, onda mi zahtijevamo da se to evidentira i plati", kazao je Babić.
Tvrdnje S. Avberšek – spin bez mašte
Opovrgava navode Spomenke Avberšekjedine sindikalke koja pomirljivo nastupa prema Vladi , iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi (SSZSSH), da je osporavani kolektivni ugovor bio rezultat Milinovićevog neprincipijelnog dogovora s liječnicima, postignutog "ispod stola".
"To je spin kakav se izmišlja kad nemate mašte, intuicije i kreativnosti. Činjenica je da su iz SSZSSH-a nakon dva i pol sata lakrdije koju su nazvali 'pregovorima' potpisali ono što nazivaju 'kolektivnim ugovorom'. Mi ne pristajemo na socijalni mir dok ostali sindikati ne potpišu ugovor. Ministar Ostojić je kazao da je situacija na 'uzmi ili ostavi'. Mi ga ostavljamo jer je u puno elemenata i protuzakonit", zaključuje on, dodajući da je ionako na "50-ak sastanaka koji su se održali do sada, 70 posto vremena uzela Spomenka".
Ministarstvo zdravlja je izvijestilo javnost da će se u bolnicama i dalje obavljati prijeko potrebni poslovi koji su nužni zbog sprečavanja ugrožavanja života i nastanka invalidnosti bolesnika. Radit će intenzivne njege, hitne pomoći i kirurgija u hitnim slučajevima, a pacijentima će morati biti osigurane neodgodive dijagnoze, terapije te pregledi kojima će se sprečavati moguće komplikacije.
Ministarstvo zdravlja izdalo je još jedno priopćenje uoči štrajka, koje prenosimo u cijelosti.
Ističemo kako su štrajk najavila dva sindikata, koja okupljaju samo dio liječnika i medicinskih sestara-medicinskih tehničara u bolničkim ustanovama, pa očekujemo da će najveći dio bolničkog sustava normalno funkcionirati te da će građani najveći dio redovite zdravstvene zaštite normalno ostvariti. Ministarstvo zdravlja će, u svakom slučaju, pažljivo nadzirati funkcioniranje sustava za vrijeme štrajka te poduzimati sve potrebne mjere i aktivnosti kako ne bi došlo do ugrožavanja zdravlja ljudi.
Štrajk je najavljen samo u bolničkom sustavu, što znači da će liječnici i medicinske sestre i drugi zaposlenici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i hitnoj medicinskoj službi i dalje normalno raditi. Molimo, stoga, pacijente da se u slučaju hitnosti obrate telefonom najbližem zavodu za hitnu medicinu na broj 194 ili da pomoć potraže u najbližoj hitnoj bolničkoj službi. U skladu s uputom Ministarstva zdravlja, bolničke hitne službe bit će dodatno kadrovski pojačane kako bi bile spremne za slučaj povećanog broja dolazaka pacijenata.
Također upućujemo građane da se u slučaju zdravstvenih poteškoća savjetuju sa svojim obiteljskim liječnikom. Ukoliko su obaviješteni o odgodi neke ranije zakazane zdravstvene usluge zbog štrajka, Ministarstvo zdravlja će neizostavno osigurati da, nakon završetka štrajka, budu kontaktirani telefonom iz bolnice kako bi što prije dobiti novi termin za potrebnu uslugu.
Ministarstvo zdravlja uvelo je i 24-satno dežurstvo na svoja dva komunikacijska kanala preko kojih nam se obraćaju građani - na Bijelom telefonu 0800 7999 te na e-mail adresi pitajtenas@miz.hr , koja se nalazi na službenoj stranici Ministarstva zdravlja www.zdravlje.hr. Pozivamo građane da nas tijekom štrajka, putem Bijelog telefona i e-maila pitajtenas@miz.hr , izvijeste o mogućim slučajevima kršenja prava na zdravstvenu zaštitu. U Ministarstvu zdravlja djeluje i Krizni stožer koji su bolnice bez odgađanja dužne izvijestiti o svim eventualnim incidentnim i kriznim situacijama, koje nije moguće razriješiti na razini zdravstvene ustanove.
Još jednom ističemo da smatramo kako razloga za štrajk nema, a uvjereni smo da će liječnici i medicinske sestre koji se odazovu na štrajk postupati profesionalno i u skladu s najvišim etičkim normama kako ni na koji način ne bi došlo do ugrožavanja zdravlja, prava na zdravstvenu zaštitu i sigurnost građana.
Podsjećamo da je Ministarstvo zdravlja poslalo svim bolnicama Odluku kojom se određuju prijeko potrebni poslovi koji se moraju neprekidno obavljati, radi sprečavanja ugrožavanja života ili nastanka invalidnosti bolesnika za vrijeme štrajka. Za osiguranje pružanja neodgodivih zdravstvenih usluga zaduženi su sanacijski upravitelji i ravnatelji bolnica.
