Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske predlaže da plaće državnih službenika i namještenika umjesto sustavom platnih stupnjeva i platnih razreda, što predlaže Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, rastu kontinuirano na godišnjoj razini na temelju dodatka za učinkovitost rada uz drugačiji postotak koji bi ovisio o ocjeni rada službenika.
U Obrascu prethodne procjene Nacrta prijedloga Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika Ministarstvo rada predložilo je ukidanje postojećeg dodatka na plaću službenicima od 0,5 posto po godini staža i uvođenje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda.
Takav je prijedlog obrazložilo postojećom nejednakošću plaća za jednako vrijedne poslove iste razine potrebnih kompetencija i stručnosti, te na činjenicu da prema sadašnjem modelu radni učinci nemaju utjecaj na visinu plaće.
Sustavom platnih stupnjeva i platnih razreda Ministarstvo predlaže povećanje plaće za jedan platni stupanj, nešto više od 2,0 posto, u slučaju jedne ocjene "izvanredan učinak", dvije uzastopne ocjene "učinak iznad očekivanja" i četiri uzastopne ocjene "očekivani učinak". Ocjenama bi službenici sakupljali bodove, plaća bi tako odmah narasla za jedan platni stupanj samo službenicima s najvećom ocjenom (20 bodova), dok bi ostalima rasla s obzirom na kontinuitet ocjena.
Također, sustav omogućuje i nazadovanje državnih službenika i namještenika umanjenjem plaće u slučaju ocjene "minimalni učinak", odnosno prestanak službe u slučaju ocjene "neprihvatljiv učinak", obrazlaže se u Obrascu.
Službenicima mijenjati plaće prema različitom postotku ovisno o učinku
Sindikat je umjesto toga modela predložio da se službenicima plaća mijenja svake godine, ali prema različitom postotku ovisno o učinku njihova rada.
Dodatak za učinkovitost tako bi službenicima s najvećom ocjenom "izuzetan" plaću povećao za 2 posto, ali bi na godišnjoj razini rasla onima s ocjenom "uspješan" za 0,5 posto, "primjeran" za 1 posto, "zadovoljava" za 0,2 posto, a onima s ocjenom "ne zadovoljava" plaća ne bi rasla, te bi prema Zakonu o državnim službenicima izašli iz službe.
Također, sindikat upozorava kako se u Obrascu govori o "kolektivnim ugovorima", odnosno da se koristi množina, premda na području državne službe postoji samo jedan ugovor - Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike.
Tvrdnja u Obrascu da na trenutnu nejednakost plaća službenika utječu i "kolektivni ugovori kojima se na različit način uređuju plaće i druga materijalna prava zaposlenih" nije točna jer u uvjetima postojanja jednog kolektivnog ugovora ne može doći do ugovaranja različitih prava, budući da se ona primjenjuju jednako na sve u državnoj službi, ističe sindikat.
Iz sindikata su poručili i kako je stajalište po kojem se normativno rješenje unaprijed favorizira, a kolektivno pregovaranje i kolektivni ugovor proglašava "mogućim izvorom i instrumentom netransparentnosti" društveno nekorektno i štetno, posebice kada dolazi iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, koje bi trebalo zagovarati vrijednosti i stečevine kolektivnog pregovaranja kao najvišeg oblika društvenog konsenzusa na području radnih i službeničkih odnosa.
