Još od prvog zagrebačkog potresa u ožujku pitamo se što se
to događa duboko ispod Hrvatske. Prije nekoliko dana dobro
smo osjetili da postoji još jedan rasjed pod Banovinom. Jutros se
pak opet probudio onaj pod Zagrebom.
''Kada kažemo da se aktiviralo epicentralno područje u Pokuplju, znači potresi se javljaju na već postojećim rasjedima. Rasjed oko Petrinje je uzrok cijele ove serije potresa'', pojasnio je seizmolog Krešimir Kuk.
Zagrebački i petrinjski rasjedi nisu direktno povezani, u smislu da će pomak jednog direktno potaknuti pomak drugog. No često se događa da blizina potresa nekog epicentralnog područja aktivira rasjede, tj. mjesto koje je već spremno generirati potres.
''Za potres je potrebna nakupljena određena količina energije koja će se pomakom na rasjedu osloboditi'', pojasnio je Kuk.
Seizmološka služba objavila je video o svim potresima koji su se dogodili na petrinjskom području 28. i 29. prosinca prošle godine.Kuk pojašnjava kako kad počne serija potresa, na početku se ne zna da je riječ seriji niti koliko dugo će ona trajati.
''Potresi se kod nas stalno događaju i nema načina da bi se pretkazalo da li jedan ili nekoliko potresa na istom epicentralnom području znače početak neke serije i da će uslijediti neki jači potres. Zna se da će nakon jačeg potresa uslijediti serija manjih. Nekad je taj najjači potres prvi, nekad se dogodi da imamo nekoliko jačih potresa'', rekao je Kuk.
Potresna područja u Hrvatskoj su šire zagrebačko područje, šire riječko područje i cijelo južno priobalje. Najjači potresi očekuju se u južnom priobalju.
Najmanje šanse za potres su u istočnim djelovima Slavonije, Baranje i na istarskom poluotoku.Naši krajevi i u seizmički aktivnijima u Europi.
''Za generirati potres jačine od oko 6 stupnjevva po Richteru potrebno je vrijeme i potrebna je energija. Velika je vjerovatnost da je ovo što se sad dogodilo potrošilo veliku veličinu te energije, vrlo je mala vjerojatnost da bi se na tom području mogao dogoditi još jedan tako jaki potres'', rekao je Kuk.
