Bujanje pandemije covida-19 te pojava omikron soja u Europi su izazvali veliku zabrinutost. Zdravstvene vlasti brojnih zemalja uvode strože mjere, koje se uglavnom tiču ograničenja kretanja necijepljenih osoba. Procjenjuje se da trećina stanovnika zemalja Europske unije nije cijepljena.
Neke zemlje su otišle i korak dalje. Tako je njemačka kancelarka Angela Merkel, uz paket vrlo strogih mjera, sa svojim nasljednikom Olafom Scholzom podržala prijedlog obaveznog cijepljenja koji bi, ako bude izglasan u parlamentu, mogao stupiti na snagu najranije od veljače. "Da sam parlamentarna zastupnica glasala bih za tu odluku", poručila je Merkel.
Istim putem ide i Austrija, čiji je kancelar u ostavci, Alexander Schallenberg još je polovicom studenog obznanio da od veljače započinje obvezno cijepljenje građana protiv koronavirusa. Takve najave su potaknule i predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen da istakne kako je vrijeme za ozbiljne razgovore na razini cijele Unije o mogućnosti uvođenja obveznog cijepljenja.
"Mislim da je razumljivo i primjereno voditi ovu raspravu sada. Kako možemo potaknuti i potencijalno razmišljati o obveznom cijepljenju unutar Europske unije - o tome treba razgovarati. Za to je potreban zajednički pristup, ali mislim da je to rasprava za koju mislim da se mora voditi", rekla je von der Leyen u srijedu.
Pulmolog Klinike za plućne bolesti Jordanovac u Zagrebu, Saša Srića za Net.hr poručuje da je pobornik reguliranja obveze cijepljenja protiv covida-19. Smatra da bi trebalo uvesti i poseban zakon.
"Ako je nešto u interesu javnog zdravlja, zaštite zdravlja pučanstva i starijih građana, onda bi se trebalo apsolutno o tome razmišljati. Naravno, ne može niti Vijeće, niti Europska komisija nikome narediti, može predložiti. To može biti dobra sugestija i nešto što se pravno može brzo i s dobrom voljom urediti. Tako da podržavam Zakon o cijepljenju“, rekao je Srića dodajući da odluka o tome treba biti donesena u Saboru natpolovičnom većinom.
'Nema teoretske šanse…'
S druge strane, vrh vlasti u Hrvatskoj, unatoč procijepljenosti od 64,5 odraslog stanovništva, unisono tvrdi da obveznog cijepljenja - neće biti. To je ujedno i odgovor na poruku iz Bruxellesa.
"Nisam pobornik obveznog cijepljenja i mislim da to nije potrebno. No nitko od nas ne zna koliko će covid trajati, možda je ta ideja u tom kontekstu izrečena. Otkad imamo cjepivo, imamo dovoljne količine da možemo procijepiti cijelo stanovništvo“, poručio je premijer Andrej Plenković u četvrtak, potvrđujući riječi koje je izrekao u srpnju ove godine: "Nema ni teoretske šanse da cijepljenje bude obvezno."
Slično razmišlja i ministar zdravstva Vili Beroš. No, ipak ostavlja mogućnost da bi tako nešto moglo biti uvedeno u Hrvatskoj. "Obvezno cijepljenje polako postaje tema u pojedinim EU zemljama, ali za sada nije izgledna u Hrvatskoj. Hoće li postati naš scenarij u budućnosti, ne vjerujem da će doći do toga, a ovisit će o epidemiološkoj situaciji i našem pridržavanju specifičnih i općih protuepidemijskih mjera“, komentirao je.
Predsjednik Zoran Milanović je to, pak, iskoristio za napad na vrh EU. Smatra da je to "jako loš put kojim idu uspaničeni i kratkovidni političari. U ovom pokušaju da se sve kontrolira iz straha vidim posrtanje. EU nema kredibilitet za to, a ako ima neka kažu koji.“
Odluka je već donesena?
Srića je podržao nedavni istup znanstvenika Ivana Đikića koji je pozvao premijera i predsjednika da sjednu za stol i donesu odluku u interesu zdravlja svih građana. No, čini se da su oni odluku, doduše dijametralno suprotnu, već donijeli, iako je nisu formalizirali u obliku nekog pravnog akta. Uz to, smatra da je s obveznim cijepljenjem možda trebalo početi i ranije.
"Da smo se ranije cijepili danas bi sigurno imali četiri do pet tisuća umrlih pacijenata manje, kao i hospitaliziranih s puno manje komplikacija. Nikad nije kasno i zato moramo apelirati. Naglašavam i da se građani trebaju cijepiti booster dozom“, poručio je pulmolog.
Uz relativno nisku procijepljenost, pojavljuje se i sve veći otpor dijela građana prema drugim epidemiološkim mjerama. Pitanje je bi li obvezno cijepljenje palo na plodno tlo u Hrvatskoj. Mediji su proteklih dana pisali o tome kako većina hospitaliziranih u Irskoj dolazi s ovih prostora, naglašavajući kako niti oni uglavnom nisu cijepljeni.
"Jedanput se tome mora stati na kraj. Zašto bismo morali odskakati od ostatka EU? I u drugim državama se prosvjedovalo protiv covid potvrda, ali to je moralo zaživjeti. Covid potvrde su se i kod nas pokazale korisnima, to je činjenica. Broj novozaraženih očito pada. Tako je i s cijepljenima. Irska ima preko 90 posto cijepljenih, a onaj mali dio necijepljenih su ljudi koji su došli iz jugoistočne Europe. Taj naš mentalitet, koliko god ima pozitivnih stvari, toliko u ovim stvarima se neće mijenjati. Ali, ako smo dio EU, onda se moramo početi tako i ponašati“, smatra Srića.
Stiže peti val
Razloga za to ima više. Osim što smo prema korona karti ECDC-a i dalje tamno crveni, prije tjedan dana je otkriven novi soj koronavirusa, koji je dobio naziv omikron, po slovi grčkog alfabeta. Znanstvenici su utvrdili kako on posjeduje veći broj mutacija od prethodnih sojeva, ali tek treba vidjeti kako će se on ponašati.
Uz to, kod nas je četvrti val epidemije počeo lagano stagnirati, čemu svjedoče svakodnevne brojke Nacionalnog stožera civilne zaštite. Ipak, zbog omikron soja i kakve-takve procijepljenosti, pulmolog Srića se boji da će nas "udariti“ i peti val.
"Što će biti veća procijepljenost, očekujemo da bi peti val mogao biti kraći i blaži. Pojavom omikrona, gdje smo svi znatiželjni u kojem će pravcu ići i kako će se ponašati, možemo se samo nadati da će izazvati blažu kliničku sliku, ali to ne možemo znati. Očito je zarazniji i brže će se širiti, ali treba najmanje nekoliko tjedana da vidimo kako će se sve to razvijati“, rekao je Srića poručivši da bi peti val u Hrvatskoj mogao "zasigurno biti intenzivniji po broju zaraženih, a kako će se kretati brojke hospitaliziranih i preminulih, to ostaje vidjeti.“
