Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković prošli tjedan najavio je kako će u srijedu biti spojen Pelješki most zadnjim segmentom čelične konstrukcije.
"Pelješki most spajamo zadnjim segmentom čelične konstrukcije, bit će to veliki događaj - to će se dogoditi 28. srpnja", rekao je Butković. Time će san mnogih hrvatskih političara, pretjerano je reći izlizanu sintagmu "od stoljeća sedmog", ali barem od 90-ih, postati stvarnost.
Luka Bebić je prvi govorio o mostu u Saboru 1998. godine
Naime, od tada se spominje spajanje hrvatskog teritorija na jugu i "zaobilaženje" bosansko-hercegovačkog grada Neuma na putu od Splita prema Dubrovniku. Bivši predsjednik Sabora i bliski suradnik prvog hrvatskog predsjednika, Luka Bebić, tvrdio je da je o toj ideji predsjednik Tuđman 1998. godine rekao da rade na tom projektu, ali da ne izlaze u javnost jer su tada u tijeku bili pregovori s BiH o granici.
Bebić je 1. listopada 1998. u Saboru prvi iznio prijedlog o građenju Pelješkog mosta. "Ja sam dobio zaduženje od Kluba HDZ-a koji je tada bio vladajuća stranka, da u okviru rasprave o Zakonu o otocima, predložim i obrazložim potrebu gradnje Pelješkog mosta. U dubrovačko-neretvanskom i korčulanskom kraju uvijek je živjela ideja o gradnji tog mosta. Sanjalo se o tome", rekao je Bebić u intervju Jutarnjem listu 2018. godine. Postoji i druga verzija priče da je most prvi predložio SDP-ov župan Ivan Šprlje.
Sanader dva puta otvarao radove
No, od tog Bebićeva govora u Saboru prošle su pune 22 godine u kojima su mnoge Vlade obećavale spajanje Hrvatske kod Pelješca. Pet godina nakon tog govora, na predizbornom skupu u Splitu, tadašnji predsjednik HDZ-a Ivo Sanader objavio je da je gradnja tog spoja teritorija "sveti cilj stranke". HDZ-ov bivši predsjednik je toliko taj projekt koristio u političko-marketinške svrhe da je čak dvaput otvarao njegove radove - 2005. i 2007. godine.
Sanader je naprasno otišao s čelnog mjesta HDZ-a i Vlade, a naslijedila ga je Jadranka Kosor, no HDZ-ova priča o Pelješkom mostu ostala je ista. "Razriješili smo sva pitanja vezana uz Pelješki most i Vladino je stajalište da ga treba graditi. Mi smo konačno zatvorili financijsku konstrukciju i sigurna sam da će u rujnu radovi biti nastavljeni", kazala je tadašnja premijerka Jadranka Kosor. To je trebao biti rujan 2011. godine, prije malo manje od 10 godina.
I Milanović "pecao" glasove pričom o Pelješkom mostu
HDZ i Jadranka Kosor izgubili su izbore od koalicije koju je predvodio Zoran Milanović, a pred izbore 2015. godine i on je "pecao" birače poznatom pričom te kazao da "nakon tri i pol godine detaljnog i kompliciranog rada, može ustvrditi da će se Pelješki most graditi i da će gradnja početi vrlo brzo, jer će procedura biti dovršena u zadnjem kvartalu ove godine".
"Nismo se razmetali obećanjima, nismo potpisivali nikakve ugovore iza kojih ne stoje financijska sredstva, kako se nekada radilo", rekao je u srpnju 2015. godine tadašnji premijer Milanović i naglasio da danas "s punom odgovornošću možemo reći da smo ovaj postupak doveli do samog početka njegovog izvođenja".
Novac iz Bruxellesa, a radnici iz Kine
Potom je i Milanović izgubio izbore, a na kraju će se most, konačno, ovog tjedna spojiti u mandatu druge Vlade Andreja Plenkovića. No, most će biti spojen tek nakon što je Hrvatska za njega dobila novac iz Europske unije, a izradili su ga radnici iz Kine. Može se zaključiti kako u samom financiranju i gradnji Pelješkog mosta nema ništa hrvatsko.
Ukratko, Europska komisija je u lipnju 2017. godine iz sredstava kohezijske politike odobrila Hrvatskoj 357 milijuna eura za povezivanje teritorija na jugu mostom, a u siječnju 2018. godine Hrvatske ceste su objavile da će ga graditi kineska tvrtka China Bridge and Road Corporation. Na tom natječaju hrvatskih kompanija nije bilo, a kineska je ponuda bila bolja od austrijskog Strabaga i zajednice ponuđača koju su činile talijanska i turska tvrtka.
Čačić: 'Prije krize nismo imali novac, a poslije nismo imali građevinare'
"Prije krize 2008. godine nismo imali novac, a nakon krize nismo imali građevinare", kazao je na početku razgovora za Net.hr bivši ministar graditeljstva Radimir Čačić za Net.hr.
"Da nije bilo europskog financiranja, ni na kakav način nije fizibilno. Mi bez europskog novca nismo to mogli. Osim ako nismo ekonomski potpuno neodgovorni i ludi. Ta investicija nije ekonomska kategorija", kazao je Čačić te dodao kako ta investicija nije bila ekonomska kategorija i još jednom ponovio da je europski novac bio glavna pretpostavka za početak gradnje Pelješkog mosta.
Bivši ministar smatra da Kinezi nisu morali graditi most i da su posao mogle dobiti i europske kompanije koje bi potom uključile i neke hrvatske tvrtke.
"Nažalost, snaga hrvatskih tvrtki nakon krize 2008. nije bila takva da je mogla odgovoriti tom zadatku. U vrijeme građenja autocesta 2000. 2003. smo imali tehničkog znanja i kapaciteta. To je samo dugačak most, a sve ostalo je bilo savladivo. To nije posebno zahtjevno. Sve smo mi to mogli sami napraviti. No, nakon 2008. godine snage za to više nije bilo", kazao je Čačić i ponovio kako su u ovom trenutku, u izgradnji Pelješkog mosta, hrvatske tvrtke mogle sudjelovati jedino kao dio nekog europskog konzorcija.
Smatra kako danas Kinezi ne bi mogli dobiti posao na Pelješkom mostu jer je EU posljednjih godina postrožila pravila i kriterije državnih potpora. "Kinezi su tada bili najpovoljniji i ako se htjelo poštivati pravila, Kinezi su trebali dobiti i dobili su. A mi smo dobili most", kazao je Čačić.
Hajdaš Dončić: 'Tako države poput Hrvatske grade velike infrastrukturne projekte'
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture iz Vlade Zorana Milanovića i saborski zastupnik SDP-a, Siniša Hajdaš Dončić, za Net.hr je rekao kako je pitanje je li Hrvatska sa svojim novcem i svojim građevinarima mogla izgraditi Pelješki most ono zbog kojeg bi se morali vratiti u 2008. godinu i vrijeme vladavine Ive Sanadera.
"Po onom konceptu koji je zastupao Sanader, to se nije moglo izraditi. Kada sam postao ministar, prvo smo morali raskinuti nepovoljne ugovore po Vladu i državu i platiti određenu odštetu građevinarima koji su u međuvremenu propali", kazao je Hajdaš Dončić i dodao kako su oni potom krenuli u pripremu nove dokumentacije i svih ostalih potrebnih studija.
"Bile su to tri godine mukotrpnog posla kako bi mi mjesec dana prije izbora poslali tu dokumentaciju u Bruxelles. Dečki iz sadašnje Vlade su imali zadatak samo raspisati javni natječaj i izabrati izvođača", kazao je.
Ističe kako ne vidi problem u modelu da je EU dao novac, a Kinezi izgradili Pelješki most. "To je način na koji države, kao što je Hrvatska, grade svoje velike infrastrukturne projekte", kazao je Hajdaš Dončić te dodao kako su sve velike hrvatske građevinske tvrtke nakon krize 2008. godine - propale.
Hrvatska financira 15 posto izgradnje mosta, a kasnije će plaćati i održavanje
Bivši ministar upozorava da nije sav novac za Pelješki most iz europskog proračuna. I u odluci iz 2017. godine vidljivo je da je europski dio 85 posto, što znači da će Hrvatska financirati 15 posto mosta.
"S druge strane, i Hrvatska uplaćuje 2,5 milijardi kuna u europski proračun. A to je i naš novac", ističe Hajdaš Dončić i dodaje kako su se "Hrvatske ceste morale i zadužiti za cijelu tu priču".
Bruxelles je dao veliki dio novca, a Kinezi su ga izgradili, no Hrvatskoj će nakon izgradnje ostati financiranje održavanje mosta, dok iz Hrvatskih cesta, zasad, najavljuju da se mostarina na njemu neće naplaćivati što znači da će ti troškovi, nakon slavlja zbog izgradnje i otvorenja, pasti na leđa hrvatskih poreznih obveznika.
