3200 eura po kvadratu. Skupo, ali do oglasnika nije ni stigao. Stan od 51 kvadrata na zagrebačkoj Trešnjevci prodan je u samo jednom danu. Kupuje se i prodaje kao da nema krize.
"Najviše se traže na tržištu dvosobni i trosobni stanovi, kvadratura između 45 i 65 kvadrata, a cijena tih stanova može dosezati i do 170 tisuća eura", rekao je agent za nekretnine, Dino Banda.
Stanovi nikad skuplji, a za one najtraženije, kupci dolaze s torbom punom novca.
"Malo tko od poštenja može imati toliko para", kazala je Zagrepčanka Jasminka Šehić.
"Možda su ljudi dobili Jackpot, imamo i mi siću neku. Nemamo nešto da bi mogli kupiti nekretninu, ali na banci imamo nešto što svakim danom gubi vrijednost“, kaže Ivan Polić iz Zagreba.
Iako nekima može zvučati nevjerojatno, Hrvati na svojim računima drže 257,9 milijardi. kuna. Vrijednost štednje u odnosu na lani pala je na nešto više od 226 milijardi. Gotovo 32 milijarde pojela je inflacija.
"Nekretnina jest jedna od prirodnih zaštita od gubitka kupovne vrijednosti novca uslijed inflacije", rekla je Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice ekonomskog instituta u Zagrebu.
Samo lani na nekretninama se okrenulo 60 milijardi kuna, a nevjerojatno zvuči da je čak polovica transakcija odrađena - gotovinom.
"Ima onih koji imaju puno novaca, i onih koji nemaju baš. Ono što je problem društva da je većina ljudi kreditno nesposobna, baš onima kojima treba – ali postoje i ljudi koji rade, koji zarađuju na svojim kompanijama i oni su spremni uložiti u nekretnine“, rekao je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, Dubravko Ranilović.
No, ima i onih koji ne igraju po pravilima.
"Što smo vidjeli iz mnogih korupcijskih skandala koji su otkriveni da su dionici tih skandala, u pravilu s tako stečenim novcem vole kupovati nekretnine i to također intenzivira potražnju za stambenim nekretninama i povećava cijenu“, kaže Vizek.
Pa posla ima i Porezna uprava, jer važno je napraviti razliku između ušteđenog i prljavog novca:
"U ovih 30 milijardi svakako ima i onih koji pokušavaju ili su pokušali oprati novac kroz kupnju nekretnina, a to je izazov otkriti koji su to, s obzirom na to da se u Hrvatskoj godišnje trguje s preko 100 tisuća nekretnina", rekao je ravnatelj Porezne uprave, Božidar Kutleša.
A mulja se na sve moguće načine.
"Od 2016. godine, na ovamo 415 postupaka nerazmjera imovine gdje je utvrđeno 200 milijuna kuna poreznih obveza, naplaćeno nekih 40-ak milijuna, a za ostatak se provode ovršni postupci“, rekao je Kutleša.
Prema istraživanju Svjetske banke, siva ekonomija čini 30 posto hrvatskog BDP-a – ako je taj broj približno točan, to bi značilo da je u sivoj zoni ostalo dovoljno novca da se podmiri 10 dugova bolnica za lijekove.