Saborski Odbor za financije i državni proračun prihvatio je, uz jedan SDP-ov suzdržan glas, paket izmjena poreznih zakona, a najžustrija rasprava vodila se oko PDV-a za ugostitelje, jednokratnog otpisa loših plasmana banaka i poreznog USKOK-a.
Most na Odboru za reformu poreznih zakona
Iako su se iz redova Mostovih zastupnika ovih dana mogle čuti kritike na račun poreznog USKOK-a, njihova zastupnica Ivana Ninčević-Lesandrić ipak je dala svoju podršku poreznom paketu.
Ministar financija Zdravko Marić izložio je sve glavne aspekte reforme pri čemu nije odbacio ni mogućnost smanjenja opće stope PDV-a, iako to za sada ne ide.
Odbacio je kritike da porezna reforma ide u korist onima s najvećim plaćama s obzirom na korekcije osobnih odbitaka za uzdržavane članove obitelji, posebice djecu.
"Zato se ne može zaključiti da najbolje prolaze samci, već upravo suprotno, najbolje prolaze obitelji sa djecom i uzdržavanim članovima koji bilježe najveće smanjenje poreznog tereta", kazao je.
Marić: Efekt promjena poreza na dohodak kompenzirat će se
Naglasio je i da će se efekt promjena poreza na dohodak kompenzirati jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave kojima je taj porez izvoran te je najavio skore izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave.
"Za 2017. lokalne jedinice moći će bazirati svoje proračune na prihodima na porezima na dohodak iz 2016., a država će dio sredstava kompenzirati izravno kao prijelazno rješenje", rekao je.
Na kritike prijedloga da porezni USKOK bude u okviru Porezne uprave, a ne pri Ministarstvu financija, Marić je poručio da je to predloženo s ciljem da Porezna uprava servis građanima i poduzetnicima.
"Predviđeno je da to bude neposredna ustrojstvena jedinica, čija će čelna osoba biti pomoćnik ravnatelja Porezne uprave. Osiguravamo, zapravo, profesionalizaciju tog odjela te mičemo od političkog utjecaja jer će se čelna osoba birati na javnom natječaju", kazao je. Dodao je i da porezni USKOK nije jedini dio Ministarstva financija koji se bavi poreznim prijevarama te da dio odrađuju i financijski inspektorat te Ured za sprečavanje pranja novca.
Osvrnuo se također na otpis loših kredita bankama. "Kao jednokratna mjera u 2017. kreditnim institucijama dajemo mogućnost otpisa loših kredita kao porezni priznati rashod", kazao je Marić. Dodao je da taj otpis može biti primijenjen samo ukoliko se radi o konačnom otpisu i da će ići u korist, ne samo kreditnih institucija, već i dužnika, odnosno hrvatskih građana i poduzetnika.
Branka Grčića (SDP) zanimalo je nije li ta odredba ustupak bankama za rješavanje problema kredita u švicarskim francima. "Bio bih miran kad bih čuo da će tim ustupkom biti riješen problem švicarskog franka, da banke nakon toga neće dizati tužbe za naknadu štete kod međunarodnih institucija", dodao je.
Marić je odgovorio da je teško reći koliko će biti ukupni fiskalni efekt te odredbe, odnosno koliko će to rješenje biti prihvatljivo bankama. "Želimo bankama dati poticaj da krenu u otpis i smanjivanje tereta prema dužnicima, podvući crtu i napraviti iskorak", kazao je te dodao da je ta mjera jasna poruka bankama, ali i dodao kako ne zna što će one u konačnici procijeniti, je li to dovoljno kako bi odustale od tužbi za švicarski franak.
"Za državu je najprihvatljivije rješenje da se eliminiraju nepotrebni troškovi sudskih procesa s dosta neizvjesnim ishodom. Vidjet ćemo reakciju banaka i u konačnici njihov konačni da ili ne tužiti Hrvatsku", rekao je Jarić.
Grčić: Reforma ide u korist onima s najvišim plaćama
Grčić je također kazao kako smatra da reforma ide u korist onima s najvišim plaćama, a da umirovljenici i oni s niskim plaćama neće dobiti ništa. "Oko 750 tisuća građana neće dobiti povećanje plaća, za oko 800 tisuća povećanje će biti minimalno, dok će onih dva posto s najvećim plaćama dobiti najveći rast", rekao je naglasivši da se neće promijeniti ni mirovine, a da će se jaz između mirovina i plaća još više produbiti.
Marić je na to odgovorio da će poreznim promjenama od 2,75 milijuna ljudi koji plaćaju porez, njih 1,5 biti izuzeto od poreznih škara, a da će se za njih 387 tisuća porezno opterećenje smanjiti za 95 posto.
"Problem mirovina i njihov odnos prema plaćama i broju zaposlenih leži u gospodarskom rastu i opravku", ustvrdio je.
Bivšeg ministra turizma Antona Klimana (HDZ) zanimalo je pak kako se misli amortizirati povećanje PDV-a na ugostiteljstvo na 25 posto te hoće li dio biti riješen i kroz smanjenje parafiskalnih nameta, na što je ministar financija odgovorio da poreznu refomu treba gledati kao cjelinu, a ne kroz samo jedan segment te da postoje i druge izmjene u poreznim zakonima koje će pozitivno utjecati na ugostitelje.
Ministar financija odustajanje od porezne olakšice za reinvestiranu dobit obrazložio je time što je manje od dva posta poduzetnika u dvije godine koristilo tu olakšicu, a u 2015 samo njih 0,8 posto.
Marić: Olakšat ćemo mladima kupnju prve nekretnine
Za ukidanje porezne olakšice za kupnju prve nekretnine kazao je da će se u okviru drugih mjera Vlade olakšati mladima dolazak do prve nekretnine. Promjene kod poreza na motorna vozila kazao je da se išlo na korekciju ekološkog oporezivanja, što znači veća izdavanja za vozila koja više ispuštaju ugljični dioksid.
SDP-ov Grčić prigovorio je da je riječ o opsežnim izmjenama te predložio da se svaki zakon tretira zasebno, no taj je prijedlog odbačen uz obrazloženje da je objedinjena rasprava zbog kratkoće rokova i efikasnije pripreme državnog proračuna za 2017.
