Ministar financija Zdravko Marić ponovio je u srijedu kako rebalans proračuna nije prvenstveno vezan uz covid-19 već prije svega uz problematiku zdravstva odnosno dogovor s veledrogerijama, a nakon što su iscrpljene zakonske mogućnosti da se to rješava preraspodjelama u proračunu.
Tako će i najveći dio predloženog povećanja rashoda otići za zdravstvo, za koji se osigurava dodatnih više od 2,8 milijardi kuna, rekao je Marić u Hrvatskom saboru.
„Postojeće ćemo obveze podmirivati, ali problem su novi dugovi iz mjeseca u mjesec, što stvara dodatni pritisak“, rekao je ministar ponavljajući kako je u zdravstvu nužan značajan iskorak na rashodnoj strani.
Što osigurava rebalans?
Rebalansom se osigurava i dodatnih dvije milijarde kuna za mjere očuvanja radnih mjesta i skraćenog radnog vremena.
Marić je izišao i s podatkom da je s današnjim danom više od 11 milijardi kuna isplaćeno za mjere očuvanja radnih mjesta, skraćeno radno vrijeme i pokriće fiksnih troškova. Rebalans osigurava i dodatnih 800 milijuna kuna za plaće državnih i javnih službenika, za koje je od početka ove godine osnovica povećana za četiri posto, a za što u originalnom proračunu nisu bila osigurana sredstva.
U protekle četiri godine Vlada je povećala osnovicu državnih i javnih službenika za 18,4 posto, za neke, kao što su obrazovanje i zdravstvo, i za više od 20 posto.
No, dio javnih službi je pokrenuo sudske tužbe pa ministar financija poručuje kako „ne može reći da će predviđeno povećanje biti dostatno“.
Rebalansom je osigurano i dodatnih 250 milijuna kuna za sufinanciranje europskih projekata, a Marić najavljuje i programe pomoći nekim sektorima, kao što su industrija događanja, povremeni prijevoz, putničke agencije, kojima bi se s oko 150 milijuna kuna pomoglo da prevladaju teškoće.
I u predloženom rebalansu Vlada je ostala pri projekciji rasta BDP-a u ovoj godini od 5,2 posto, a u idućoj 6,7 posto.
Vlada rebalansom proračuna planira povećanje ukupnih prihoda za tri milijarde kuna, na 150,3 milijarde kuna, dok rashodi rastu za 9,4 milijarde kuna, na 167,4 milijarde kuna.
Na prihodnoj strani najviše se povećavaju prihodi od pomoći, za 1,4 milijarde kuna, pri čemu se najveći dio odnosi na prihode iz EU fondova, dok se porezni prihodi i doprinosi se povećavaju za 750,9 milijuna kuna (od poreza za 336,7 milijuna kuna, a doprinosa za 414 milijuna kuna).
Predloženim rebalansom deficit opće države se povećava s planiranih 2,9 posto BDP-a na 3,8 posto BDP-a (prema ESA 2010 metodologiji).
No, unatoč tom očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u s lanjskih 88,7 posto BDP-a pasti na 86,6 posto.
„Ovakav rebalans i fiskalna politika i dalje nas drži u zoni financijske i fiskalne sigurnosti. Nadam s i naša je odgovornost držati se i dalje u tome, što znači ne otvarati potencijalno neke problematične situacije“, zaključio je Marić.
Uračunaju li se svi troškovi koje je uzrokovao covid, već smo na 33 odnosno 34 milijarde kuna, rekao je u srijedu ministar financija Zdravko Marić koji je Hrvatskom saboru predstavio prijedlog rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna.
Nominalno je najveći iznos za očuvanje radnih mjesta, sa isplatama za svibanj i lipanj doći ćemo do 12 milijardi kuna, rekao je Marić HDZ-ovu Josipu Begonji.
Rebalans, istaknuo je, nije prvenstveno vezan uz covid-19 već prije svega uz problematiku zdravstva.
Samo bolnice krajem veljače imale su 4,7 milijardi kuna obveza, zadnji podatak je 4,325 milijardi, od čega su 3,3 milijarde dospjele obveze i na to je stavljen fokus, odgovorio je Borisu Lalovcu (SDP).
Anka Mrak Taritaš (Glas) ističe kako je korona samo pojačala probleme u zdravstvu te se pita do kada sve to može ići bez reforme.
Marić ne spori kako je sada više nego jasno da je treba sveobuhvatna reforma zdravstva sa naglaskom na troškovnoj strani. „Netko je izbrojao 17 sanacija, kod svake je rečeno ovo je zadnji puta. Treba zaista učiniti sve da dođemo do tog zadnjeg puta“, naglasio je.
Povećanje plaća je stvarno
Ministar je odbacio tvrdnje Željka Pavića (SDP) da je povećanje plaća u javnim službama deklaratorno. „Ni blizu, stvarno je, da stvarnije ne može biti“, uzvratio je pa naveo da je osnovica plaće za državne i javne službenike prije pet godina iznosila 5.108, danas je 6.044 kune.
Plaća je porasla za 1.200 kuna neto, to govori kako se dobro upravlja i u izazovnom vremenu covid krize, dodaje Ivan Ćelić (HDZ).
Siniša Hajdaš Dončić (SDP) upozorava da je u dvije godine javni dug povećan za 54 milijarde kuna i da u Hrvatsku ulazi puzajuća inflacija.
„Kad imate veliko monetarno otpuštanje, tiskanje novca na globalnoj razini… stvaraju se određeni inflatorni pritisci, inflacija u Hrvatskoj miruje dugi niz godina, no imamo mi iskustva i znanja“, kazao je.
Damir Bakić i Vili Matula (ZLB) ustrajavaju na odgovoru koliko je novca rebalansom rezervirano za obnovu privatnih kuća i stanova u Zagrebu.
„Dinamika pripreme i procedure za obnovu privatnih i javnih objekata će diktirati i potrebna financijska sredstva i sukladno tome ćemo u proračunu planirati ista“, rekao je Marić ističući kako su, kad se sve zbroji, štete od zagrebačkog i petrinjskog potresa 18 milijardi eura.
Ministar ističe da proračunski manjak od 17,1 milijardi kuna neće ugroziti tempo ulaska u euro zonu. Mislim da neće, i dalje smo u zoni fiskalne sigurnosti i stabilnosti, rekao je Dragani Jeckov (SDSS).
'Ugostiteljima nismo i nećemo okrenuti leđa'
Marin Miletić (Most) ministra je pitao može li utjecati da se za Europskog prvenstva u nogometu, produlji rad ugostiteljima.
Od početka pandemije, ugostiteljstvo je prepoznato Vladinim mjerama, nismo im i nećemo okretati leđa, odgovorio mu je ministar i najavio da će se idućih dana sresti s ugostiteljskim udrugama.
"Ne komentiram pojedinačne slučajeve, ali porezna uprava djeluje sukladno svim propisima", odgovorio je Marić zastupnici Karolini Vidović Krišto (NZ) koju je zanimalo je li plaćen porez na Todorićeve Kulmerove dvore.
Bojan Glavašević (ZLB) istaknuo je kako je njegov Klub protiv nabave višenamjenskih borbenih aviona koji će stajati 999 milijuna eura. Iduće godine ići će se u isplatu rate za taj nevjerojatan trošak, gdje će se onda rezati, odnosno prikupiti 1,8 milijardi kuna, pitao je.
Ministar odgovara kako je za pretpostaviti da će se od Hrvatske, ovisno kako će teći razgovori, potpisivanje sporazuma, tražiti plaćanje nekog predujma. „Za taj predujam, bilo ove ili iduće godine, morate zadužiti i ulazi i javni dug. Što se tiče deficita i rezultata proračuna, on se knjiži onog časa kada prvi avioni pristignu, prema ovoj dinamici računamo 2024.“, rekao je Marić.