ZAGREB - U povodu Svjetskog dana zdravlja, koji je ove godine posvećen dijabetesu, ministar zdravlja Dario Nakić ocijenio je u četvrtak da Hrvatska bilježi značajan napredak u liječenju komplikacija dijabetesa, no s obzirom na rastuću epidemiju te bolesti u svijetu apelirao je na stručnu javnost i udruge pacijenata da šire svijest o dijabetesu i važnosti očuvanja i ulaganja u zdravlje.
Polovica oboljelih od dijabetesa ne zna da je bolesna
Nakić je na konferenciji za novinare upozorio da u Hrvatskoj 50 posto oboljelih od šećerne bolesti još uvijek ne zna da je bolesno, dok se polovica onih kod kojih je bolest dijagnosticirana ne liječi adekvatno.
Iako se u zadnjih desetak godina prosječna dob osoba s dijabetesom povećala sa 62 godine na 67 godina, treba stalno poboljšavati zdravstvenu skrb, a oboljeli moraju naučiti živjeti sa šećernom bolešću i i kontrolirati je, paziti na prehranu i tjelesnu težinu, rekao je Nakić i najavio da će Ministarstvo zdravlja potaknuti niz akcija za promociju zdravog načina življenja.
Uvođenje posebnog poreza na slatka pića
S obzirom da je Hrvatska peta u Europi po pretilosti, Nakić je rekao kako se razmišlja o uvođenju posebnog poreza na slatka pića, kao što je to praksa u nekim europskim zemljama.
Dijabetes je kronična bolest koja nastaje kao posljedica nemogućnosti tijela da proizvede ili koristi hormon inzulin, bez kojega razina šećera u krvi raste, a u dužem razdoblju, ako se ne regulira, može izazvati oštećenja organa i tkiva. Kasno otkriće i neliječena bolest može izazvati brojne komplikacije, poput srčanog udara, zatajenja bubrega, sljepoće i amputacije udova.
Dijabetes je u Hrvatskoj na sedmom mjestu među vodećim uzrocima smrti. Prema službenih podacima, od njega boluje oko 255.000 osoba, odnosno 6 posto stanovništva, no procjenjuje se da je broj oboljelih s dijabetesom tipa 2, koji ima 90 posto oboljelih, veći od 400.000.
Na liječenje se troši više od 800 milijuna kuna
Ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec ističe kako se na liječenje dijabetesa i njegovih komplikacija godišnje troši više od 800 milijuna kuna. Oko 200 milijuna odlazi na pomagala poput trakica i inzulinskih pumpi, koja su dostupna djeci i odraslima, a oko 370 milijuna na lijekove, pri čemu su hrvatskim pacijentima dostupni najmoderniji lijekovi.
Liječnici i pacijenti zalažu se za intenzivniji pristup liječenju šećerne bolesti kroz bolju kontrolu, dijagnostiku i povećan broj pregleda, jer ranije postavljanje dijagnoze i intenzivni pristup liječenju prije pojave prvih simptoma komplikacija omogućit će bolesniku duži i kvalitetniji život i uštede za zdravstveni sustav.
Davor Bučević, predsjednik Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, koji okuplja 57 udruga, ističe da godišnje od dijabetesa u Hrvatskoj oboli 12.000 novih osoba pa se postavlja pitanje kako napraviti efikasan sustav koji će svakom pacijentu osigurati najbolje liječenje.
