Intenzitet odnosa Rusije i Hrvatske počeo je padati nakon učlanjenja Hrvatske u NATO i početka pristupnih pregovora oko ulaska u Europsku uniju - ustvrdio je veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj Anvar Azimovu razgovoru za tjednik Novosti.
"Članstvo bilo koje zemlje u NATO-u, nažalost, ne pridonosi razvoju odnosa s Rusijom, a ni Hrvatska nije izuzetak. Hrvatska je povukla svoju suglasnost za sklapanje ugovora o realizaciji projekta Družba Adria, potpisanog 2002., kao i za sporazume o izgradnji ogranka plinovoda Južni tok na području Hrvatske koji su 2010. postignuti u Moskvi. Ruskim tvrtkama nije odobrena kupnja Ine ni pravo na razvoj naftnih koncesija. Rast ruskih investicija je zaustavljen. Danas čine oko 400 milijuna eura bez udjela Sberbanka i VTB banke u koncernu Fortenova, dok u susjednim zemljama koje nisu članice NATO-a investicije iznose milijardu eura", nabrojio je Azimov glavne točke prijepora u odnosima Hrvatske i Rusije.
'Još nema kvalitetnog programa za posjet Putina Zagrebu'
Tomu je još dodao da je uoči ulaska u EU Hrvatska bila prisiljena ukinuti pojednostavljeni vizni režim za Ruse te da je pod pritiskom NATO-a praktički potpuno zaustavljena vojno-tehnička suradnja. Jačanju odnosa, istaknuo je veleposlanik Azimov, ne pridonosi ni to što je Zagreb preuzeo obvezu slanja vojnika u sastav kontingenta NATO-a u Litvi.
"Tek je u zadnje četiri godine počelo postupno pokretanje političkih kontakata, pa je 2017. nakon više godina održan prvi sastanak naših predsjednika. Nakon sedmogodišnje pauze ponovno se održavaju sastanci spomenute Međuvladine komisije. Proučava se pitanje mogućeg posjeta predsjednika Vladimira Putina Zagrebu, ali za to bi trebalo stvoriti kvalitetan program, što za sada još nije postignuto.
Neizbježno je bilo i pitanje o tome hoće li Rusija zadržati primat na plinskom tržištu u Hrvatskoj, može li plin za ovdašnje potrošače biti jeftinini i je li nužan LNG terminal na Krku. Azimov kaže kako je očito da Washington ne preza ni od čega kako bi istisnuo ruski plin s europskog tržišta i natjerao Europljane da grade LNG terminale za njihov skuplji ukapljeni plin.
Russian President Vladimir Putin (R) shakes hands with his Croatian counterpart Kolinda Grabar-Kitarovic at the end of their joint press conference following a meeting at the Bocharov Ruchei state residence in Sochi October 18, 2017. / AFP PHOTO / POOL / Alexander Zemlianichenko
'Mi ćemo svoj višak plina prodati nekom drugom'
"Kada bi američki plin bio konkurentan, SAD ne bi trebao provoditi toliko aktivan politički pritisak u svrhu podrške ovim projektima. Nama je jasno da je gradnja LNG terminala na otoku Krku također dio te taktike, pogotovo zato što SAD nije spreman u njega uložiti ni cent. Mi se nećemo miješati u vaše suverene odluke, mi nismo Amerikanci. Međutim, vama treba biti jasno da će se zamjena ruskog plina mnogo skupljim američkim LNG-om iskazati na kupovnoj cijeni goriva i posljedično dovesti do povećanja krajnje cijene vaših roba i usluga", kazao je Azimov.
"U svojim izvještajima sama Europska komisija priznaje: u uvjetima kada su mnogo veći troškovi ukapljivanja plina u usporedbi s njegovom isporukom plinovodom, samo je administrativnim putem moguće povećati potražnju LNG-a u regionalnom okviru. To je učinilo rukovodstvo Litve koje je uvjetovalo svojim potrošačima plina da plaćaju uvoz mnogo skupljeg LNG-a u količinama neophodnim za minimalan povrat troškova za svoj plutajući LNG terminal. Kada bismo uzeli litavske troškove za uvoz plina i zakup LNG terminala, onda bi tih tisuću kubnih metara bilo 30 posto skuplje od ruskog plina. Litavske vlasti natjerale su svoje vlastite građane da plate razliku. Ne bi se reklo da će druge zemlje EU-a napraviti iznimku, a u međuvremenu će u Sjevernoj Americi rasti dobit od plina. Što se nas tiče, mi ćemo svoj višak plina prodati nekom drugom, na primjer Kini", pojasnio je ruski veleposlanik u intervjuu Novostima.
01.09.2016., Zagreb - Anwar Azimov, veleposlanik Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
'S nama ste mogli dogovoriti očuvanje rafinerije Sisak'
Azimov je podsjetio kako je tijekom rusko-hrvatskih pregovora u listopadu 2017. Putin najavio mogućnost sudjelovanja ruskih kompanija u plinofikaciji različitih područja Hrvatske ili kreditiranju programa plinofikacije zemlje.
"Osim toga, ruske korporacije Silovije mašini i Tehnopromeksport pomažu u razvoju hrvatske elektroenergetike. Zahvaljujući njima završena je izgradnja trećeg energetskog bloka za TE Sisak. Ruski investitori su više puta iskazivali interes za suradnju s hrvatskim rafinerijama. Što se tiče rafinerije Sisak, s ruskim gospodarstvom ste mogli dogovoriti njezino očuvanje i dobiti dodatne investicije. Primjerice, u Srbiji je Gazpromneft već uložio više od 600 milijuna eura u obnovu rafinerije Pančevo, koja je tako postala jedna od najboljih kompanija za preradu nafte u Europi. Ali to s rafinerijom Sisak nije uspjelo. Ruskim tvrtkama nije odobreno ni pravo na razvoj naftnih koncesija, iako su naše ponude bile mnogo povoljnije od ostalih sudionika natječaja. Na kraju je Hrvatska ponovno ispala najveći gubitnik. Kupci prava na naftnu koncesiju do danas nisu platili ni lipe. Zašto ne dopuštaju naša ulaganja u vaše gospodarstvo – takvo pitanje treba postaviti nekome drugome", ustvrdio je Azimov.
