"S obzirom na neprijateljski korak koji je Hrvatska poduzela u odnosu na Rusiju, vjerojatno će biti određenih korekcija po pitanju dolaska predsjednika Vladimira Putina u Hrvatsku", odgovorilo je rusko veleposlanstvo na upit HRT-a hoće li ruski predsjednik Vladimir Putin prihvatiti poziv predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da posjeti Hrvatsku.
Rusko veleposlanstvo je jučer izrazilo "duboko žaljenje što je hrvatska strana, slijedeći u kolosijeku blokovske solidarnosti pojedinačne zemlje EU-a i NATO-a, donijela žurnu i loše smišljenu odluku, čije će posljedice negativno odjeknuti za daljnji razvoj naših bilateralnih odnosa, uključujući njihov trgovinsko-gospodarski dio".
Posljednjih dana odnosi između Rusije i država Europske unije, te SAD-a i Kanade, zategnuti su nakon koordiniranog odgovora Bruxellesa i Washingtona te još nekih prijestolnica na slučaj trovanja nervnim otrovom bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripala njegove kćeri Julije u Velikoj Britaniji, ocijenivši nedopustivim korištenje kemijskog oružja na teritoriju NATO članice.
Hrvatska je jedna od 18 zemalja Europske unije koja se, kako je u ponedjeljak objavio premijer Andrej Plenković, odlučila "solidarizirati s Ujedinjenom Kraljevinom s obzirom na karakter napada", te tako stala uz bok EU-a i SAD-a.
SAD je protjerao 60 ruskih diplomata.
Moskva je prethodno odluku nekih članica EU-a te SAD-a i Kanade ocijenila "provokativnom gestom solidarnosti s Londonom" ističući da te zemlje "bespogovorno slušaju britanske vlasti oko takozvane afere Skripal, ne pokušavajući shvatiti okolnosti tog događaja".
Rusija te mjere smatra nastavkom konfrontacijskog puta prema eskalaciji, objavila je službena Moskva i poručila da će na njih odgovoriti.
NATO je posljednji u nizu koji je najavio protjerivanje sedam ruskih diplomata, čime smanjuje za trećinu rusku diplomatsku misiju.
