Kalendarski je sredina zime, no sunce i 10-ak stupnjeva u Rijeci – izmamili su supružnike Šarić u dvorište. U kući pritom grijanje ne radi. A tako je bilo često ove zime.
"Evo uštedjeli smo negdje pretpostavljam 30-ak posto, što nafte, što drva, tako da i to su povoljne okolnosti koje utječu na ovu situaciju tako da smo zaista sretni", Slavko Šarić, Rijeka.
Sasvim sigurno - presretno je svih 280 tisuća potrošača zagrebačke gradske plinare! Jer potrošnja u prva tri tjedna siječnja u odnosu na lani - značajno je manja!
"Vidljivo je da je prošle godine potrošnja bila za 50 posto veća nego ove godine. Konkretno je riječ o 24 milijuna kubnih metara plina. To je vrlo logično s obzirom da su temperature u siječnju prošle godine bile uglavnom u minusu", Velinka Buljan, glasnogovornica Gradske plinare Zagreb.
Preračunato u kune - ušteda je oko 70 milijuna. Računi su značajno manji i potrošačima HEP Toplinarstva. Jer u prosincu su isporučili 16 posto manje energije!
Štede i proračuni gradova. Zagrebačke zimske službe rade, ali manje nego što su zimi navikli.
"Dosadašnji podaci nam kažu da smo uštedjeli negdje oko 3500 tisuće tona soli i oko 1250 tona sipine, što je u novčanom iznosu oko 2,5 do 3 milijuna kuna", Darko Barun, Stožer zimske službe u Zagrebu.
U odnosu na lani i u HAC-u su potrošili pet tisuća tona soli manje - što je računaju, ušteda od oko tri milijuna kuna.
Zbog znatno manje snijega i leda - manje je i posla za liječnike. U KBC Sestre milosrdnice tvrde - imaju 25 posto manje prijeloma.
Kumicama na placu lani se i voda uz kavu ledila. Ove je godine ugodnije, ali je, zato - požalili su se - prodaja zimske odjeće nikakva...
"Pa jednostavno ne idu niti kape niti šalovi niti rukavice, ne idu jakne kod susjeda i tako dalje i tako dalje", Ivana Gvozdanović, prodavačica na trešnjevačkoj tržnici.
I doista, dok je živa na Zrinjevcu pokazivala 7, malo je tko nosio vunene zimske rekvizite.
A kako sada stvari stoje - druga najtoplija zima u povijesti - podijelila je građane.
"Ja bih se pretplatila na ovo vrijeme", kaže Ivan iz Dalmacije.
Oni iz središnje Hrvatske potpuno su suprotnog stava.
"Ovo nije normalno", kaže Tomislav iz Zagreba, dok se Anica požalila: "Imamo i poljoprivredu, za sve bi bilo bolje da je hladnije!"
Razmišlja tako i voćar Domagoj iz Aljmaša. Strahuje i od naglog pada, ali i dizanja temperature i eventualnog cvjetanja.
"Ono što možete kasnije u nekim fenofazama zaustaviti razvoj cvijeta s nekim uljima, ali to su minimalne, ono mravlji koraci, sad jedino se možemo Bogu moliti", kaže on.
Opasnost uslijed tople zime prijeti i zbog razvoja bolesti i štetočina. Svi pažljivo prate što donose nove prognoze.
A tko bi ih bolje mogao predvidjeti od naše meteorologinje.
Kalendarski - zimi još nije kraj. Do 21. ožujka još su moguća svakakva iznenađenja. Koliko je topla ova zima dosad bila i što nas čeka - ukratko će nam, prije prognoze, reći Dunja Mazzocco Drvar.
"Toplina dosadašnjeg dijela zime nabolje se vidi na ovome grafu gdje crvena boja označava toplo odstupanje, a plava hladno. Imali smo svega šest momenata u kojima se temperatura spustila ispod prosjeka, i to na samo dan ili dva.
Prosinac je u kopnenoj Hrvatskoj bio drugi po redu najtopliji ikad, na moru je bio umjereniji. Siječanj je na dobrom putu da u cijeloj zemlji zasjedne na drugo mjesto.
Prema svemu sudeći, i veljača će u cjelini biti relativno topla, iako ne smijemo zaboraviti da u općenito toplome zimskom mjesecu može biti nekoliko hladnijih epizoda, i to u ovoj veljači može biti i neđšto hladnije nego je bilo dosad ove zime", rekla nam je Dunja.
